Duboko polarizirani Čile obilježava 50. godišnjicu Pinochetovog puča

Čile u ponedjeljak obilježava 50 godina od nasilnog puča Augusta Pinocheta protiv socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea, koji je pokrenuo dvije decenije vojne vladavine tokom koje su hiljade Čileanaca ubijene, a uveden je ekonomski model zemlje rukovođen tržištem.

Državni udar iz 1973. godine, u kome su tenkovi lutali ulicama, a avioni Hawker Hunter bombardovali zapaljenu predsjedničku palatu La Moneda, odjeknuo je širom svijeta, označivši početak jedne od najbrutalnijih u nizu desničarskih diktatura koje su vladale uz američku podršku većim dijelom Južne Amerike sve do 1980-ih, što je dovelo do masovnih hapšenja, mučenja i nestanaka.

Nakon pola stoljeća, Čile je, međutim, oštro polarizovan. Žrtve vojne vladavine i njihove porodice intenzivirale su zalaganje za pravdu i odgovornost, ali je krajnja desnica zauzela mjesto u jeku sve većeg straha od rastućeg kriminala. Mladi napredni predsjednik Gabriel Boric na udaru je kritika.

- Neki ljudi ne znaju ništa o tome šta se dešavalo i nisu zainteresirani, drugi su umorni od toga, čak ni nakon 50 godina mnogi ljudi još uvijek ne znaju šta se dogodilo s njihovom nestalom rodbinom, I sve dok se to ne promijeni, nastavit će boljeti i dijeliti nas - kazala je Elvira Cádiz, koja je 1973. bila stara šest godina.

Sjeća se postrojavanja susjeda na ulicama i vojnika koje pretražuju kuću po kuću u radničkom kvartu Estación Central u prijestolnici Santiagu, gdje ona još živi.

Dok je Boric predvodio kampanju za veliki događaj u znak sjećanja na godišnjicu državnog udara, suočio se s odbijanjem suparničkih političara i birača. Nedavno istraživanje Pulso Ciudadano pokazalo je da 60 posto Čileanaca nije zainteresirano. Skoro četiri od deset ispitanika izjavilo je da uglavnom krivi Allendeovu vladu za državni udar.

Ta podjela u javnosti odražava neke teške godine za Čile, koji se pokazao kao jedna od stabilnijih, ekonomski uspješnijih i sigurnijih zemalja Južne Amerike.

Nasilni protesti protiv nejednakosti potresali su Santiago 2019. godine, potaknuvši pokret za preinačenje ustava iz Pinochetove ere. To su birači prošle godine, međutim, odbili, što je bio veliki udarac za naprednjake u zemlji. Čelnik krajnje desnice, José Antonio Kast, otvoreni pristalica Pinocheta, sada igra centralnu ulogu u drugom pokušaju ponovnog nacrta.

- Polarizacija je rasprostranjena kao i uvijek od povratka demokratiji - kazao je Cristián Valdivieso, direktor lokalne konsultantske firme Criteria.

Boric (37), rođen tek više od decenije nakon državnog udara, predvodit će ceremoniju u ponedeljak u predsedničkoj palati, gde je Allende prije 50 godina održao čuveni govor kada se njegova vlada raspala, a kasnije je i oduzeo sebi život.

- Ima nekih koji nas pozivaju da okrenemo stranicu, da zaboravimo prošlost. Nema, međutim, svijetle budućnosti bez sjećanja i istine - kazao je nedavno Boric, obožavatelj Allendea.

Prema različitim čileanskim komisijama za ljudska prava, postoji 40.175 žrtava koje su klasifikovane kao politički pogubljene, nestale, zatvorene i mučene tokom vojne vladavine. Režim je također poslao hiljade ljudi u egzil.

Pinochetova vladavina okončana je 1990. godine nakon što je većina Čileanaca na referendumu glasala za demokratiju. Proveo je godine boreći se protiv optužbi za kršenja ljudskih prava, iako nikada nije osuđen za zločin, i umro je 2006. Brojni vojni oficiri i bivši pripadnici njegove tajne policije osuđeni su, međutim, za mučenje, otmice i ubistva.

Gaby Rivera, predsjednica Grupe rođaka nestalih zatočenika, vidjela je kako je njen otac Luis Rivera odveden u novembru 1975. Tokom godina njenoj porodici pruženo je nekoliko verzija njegove sudbine, uključujući i onu da je njegovo tijelo bačeno u more.

- Obilježavamo ovaj datum s bolom, ali i s nadom, jer danas vidimo da ima malo svijetla. Ne znamo da li ćemo postići potpunu pravdu, ali ono što moramo da uradimo jeste da dođemo do istine, saznamo gdje su oni - kazala je ona za Reuters.

Stotine komemorativnih dešavanja planirano je za ponedjeljak, a regionalni čelnici, među kojima su Argentinac Alberto Fernandez, Kolumbijac Gustav Petro i Meksikanac Andrés Manuel Lopez Obrador, očekuju se u Santiagu.

Carlos Gonzalez, koji je bio zatočen i mučen 1976. godine, a kasnije prognan, kazao je da mu je bolno vidjeti kako neki ljudi umanjuju značaj današnjeg datuma.

- Smatramo da je ovaj datum uticao na nas, da poželite da bacite kamenje na TV kada vidite da se pojavljuju ljudi koji negiraju zlo što se desilo - rekao je.

- Dobro je pričati o tome šta se dogodilo. I, kao preživjeli, osjećam odgovornost da pričam o tome, jer ima mnogo ljudi koji nisu preživjeli – dodao je on.

federalna.ba/Fena