Državu za fotelju

Ono što politički Zagreb ne smije javno, a želi tajno, smije Čović. Samoproglašeni legatimni predstavnik hrvatskog naroda Čović otkrio karte. Ohrabren Zagrebom krenuo utabanim stazama rušioca države Milorada Dodika. Pod plaštom ugroženosti, njegov HDZ i HNS dobili su u ovoj državi, koju bi da ruše, više nego što im po ustavi i zakonu pripada. Ništa legitimnima nije dovoljno, jer Čovića nema u predsjedničkoj fotelji pored svog prijatelja Dodika. Legitimni, legalni, akademik, Evropejac, prvi u Hrvata, Dragan Čović u opasnom rušilačkom pohodu na državu. Kako se prodaje država za fotelju.

Izborni zakon BiH i nova epizoda u kojoj bi Čović za fotelju dao državu. Isključivost i ultimatumi i ponovo matrica o legitimnom predstvaljanju kao uslovu svih uslova. Zbog svoje posebne potrebe da mu neko garantuje da bude u Predsjedništvu BiH do kraja političkog života, ovaj put Čović i prijeti.  

"Ako ga ne bude neće biti Bosne i Hercegovine.” 

“Jer onaj kojeg podržava Milorad Dodik taj je razbijač BiH kao što je i Dodik”, smatra Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske.  

Sociolog Slavo Kukić kaže: “To je pucanje iz prazne puške. Drugo, to je još jedan dokaz arogantnosti politike koju personificira Dragan Čović. I ne samo Dragan Čović. Sistem uvjetovanja u BiH bit će kako ja tražim ili BiH neće biti.”  

“Čitava priča o Predsjedništvu je jedna velika prevara u režiji  Dragana Čovića  u kojoj su nažalost  njegovi koalicioni partneri  koji sjede ovdje u Sarajevu  statisti u jednom filmu u kojem čak nemaju ni glavne uloge”, rekao je Zlatko Lagumdžija, bivši ministar vanjskih poslova BiH. 

Sporedni, a pokazat će se i glavni lik je novi visoki predstavnik Christian Schmidt. Ličnost od koje trojica lidera očekuju da stane na njihovu stranu. Jer i sam je pokazao da BiH vidi kako državu plemenskih vođa. Sumnje u  njegovu naklonost HDZ-ovoj politici u BiH prije imenovanja Schmidta na čelo OHR-a  sada su po mnogima i potvđene. O Bosni daleko od Bosne. 

“Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić, je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano tako reći jer pravi, istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega. Sada je pitanje kako organizrati izborno zakonodavstvo bez da se država podijeli na 3 eniteta. Kada bi se to dogoodilo moja zabrinutost bi bila da je teritorijalni integritet itekako upitan a moj zadatak koji sam dobio od međunarodne zajednice da moram održati teritorijalni integritet BiH sa sredstvima kojima su mi na raspolaganju”, rekao je Schmidt. 

Lagumdžija: Dragan Čović drži više od onoga što Ustav BiH dozvoljava

Od šampiona evropskih integracija do istinskog vođe Hrvata kojima treba dati mogućnost da se osjećaju zastupljeno a ne da se sve završi sve bojkotom izbora, kazao je dalje Schmidt.   

"Danas na sceni imamo neustavno stanje, a to je da Dragan Čović drži više od onoga što Ustav BiH dozvoljava i narodu i stranci za koju on tvrdi da predstavlja čitav narod. Danas u Federaciji bošnjački narod je sveden na ispod onoga što mu Ustav garantuje, a Dragan Čović ima dva ili tri puta više od onoga sto mu Ustav garantuje", dodaje Lagumdžija. 

Greška u prijevodu, kako su Schmidta pravdali iz OHR-a ili zauzimanje strane i to one koja je donedavno javno zagovarala odlazak visokog predstavnika iz BiH. Istina, Inzka a ne Schmidta.  

“Schmidt kao visoki predstavnik nije na strani bilo čijoj. I kada je govorio o ovome da imamo promjenu legitimnog predstavljanja govorio  je u zaštiti Bosne i Hercegovine”, kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović. 

“Gospodin Schmidt je, da li zbog kratkoće vremena otkako je visoki predstavnik ili brzine ili nekih drugih razloga, izrekao nešto što nije po Ustavu BiH". Dakle, u Predsjedništvu BiH ne sjede predstavnici naroda, nego ljudi koji su izabrani iz reda konstitutivnih naroda. Mislim da je Schmidt napravio grešku. Odabrao je stranu odmah na početku i svaki njegov budući potez će biti opterećen nekom vrstom sumnje. I to je njegov problem”, istakao je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. 

Novinar Sead Numanović kaže: “Mi ne čujemo šta ljudi misle nego šta govore. Onda je to to, da se faktički Schmidt stavio u poziciju advokata Dragana Čovića kojeg žele vidjeti u Predsjedništvu BiH. Problem je u tome što se tu nije pitao Dragan Čović da li on stvarno želi. Ja mislim da on istinski i iskreno radi na tome da ne bude u Predsjednistvu BiH jer mu je ova siutuacija idealna. Nema poziciju, nema odgovornosti a ima svu moć i vlast u rukama.” 

"Dakle on dolazi kao čovjek dobre volje, e sad drugo je to što su neki očito očekivali da on ispunjava njihove želje i da on na taj način dijeli i reagira, ono što je nepristojno blago rečeno u ovoj situaciji to je da se Schmidtove izjave vade iz konteksta, da se polurečenicama interpretira šta je on mislio kada je nešto rekao”, navodi novinar Ranko Mavrak. 

“Vjerujem da gđa Merkel popriličo žali, bez obzira hoće li to priznati ili ne, da je u BiH poslala čovjeka koji je potpuno u drugom ideološkom fonu u odnosu na sistem vrijednosti koji određuje CDU i nju osobno, da se u ovom momentu činom da je imenovan u BiH on odlijepio od zvanične njemačke politike i pokušava realizirati koncept gospodina Šoljbea i njemačkih desničara, koncept koji je vrlo blizu i desničara”, dodao je Kukić.  

“Ja iskreno smatram da se radi o čovjeku koji će učiniti sve ono u šta on vjeruje ali da istovremeno će činiti ono što mu se ovdje dozvoli da uradi. Ja ne spadam u ljude koji smatraju da je novi visoki predstavnik čovjek koji radi i za koga u regionu osim za onoga ko ga je postavio. A to sigurno nije ni Zagreb ni Beograd ,a evo vidimo ni Sarajevo”, ističe Lagumdžija. 

Sarajevo spava i izražava zabrinutost lobirajući- nigdje

Zagreb i Beograd su za to lobirali, i učinili i čine sve da se pitanje uređenja BiH po matrici HDZ –a i SNSD-a stave na dnevni red međunarodne zajednice. Plenkovićevo lobiranje po cijelom svijetu  od Pariza do Ankare, Milanovićev BEEG FOOT i bojkot  NATO-ovog dokumenta bez spominjanja konstitutivnih naroda rezultat su Čovićevog drumskog života na relaciji Mostar-Zagreb na sedmičnom nivou. Stateški partner putuje češće, Laktaši su bliže Beogradu kada korisitš helikoptere RS-a, a ne one pod oznakom države koju predstavlja. Sarajevo spava i izražava zabrinutost lobirajući- nigdje. 

“Ja mislim da je to zato što bošnjački, odnosno probosanski političari nisu na visini zadataka. Ja bih jako volio da vidim telefonski imenik Nermina Nikšića, da li on slučajno ima i broj Olafa, ja mislim da nema. Šta će nama takav predsjednik SDP-a. Malo nam treba više angažmana i hodanja po svijetu i zapadu. Možda neka svadba gdje bi došao Tusk, možda Merkel bi bila dobra stvar. Dobra je stvar da je bio i Erdogan, ali nam fali neka Merkel”, dodaje Numanović.  

“Zvanični Zagreb i mimo toga ima odnos prema BiH koji je sve više ili koji sve više ima ambiciju tutorskog postavljanja. Milanović, ja je isključujem mogućnost ohrabrivanja Dragan Čovića, a ne isključujem ni mogućnost dosluha između onoga što radi visoki predstavnik i onoga što istrajava službeni Zagreb već godinama”, smatra sociolog Slavo Kukić. 

“Ja bih prepustio da se bh. problemi rješavaju u BiH, uz jasno ono što je predvidio i Dejtonski sporazum, da i međunarodna zajednica pomogne u tome rješavanju, ali ne bih se upuštao u to da zemlje iz okoliša BiH, zna se koje su, da one uređuju u tome šta će biti i kako će biti u BiH”, istakao je Mesić. 

Umotana u celofan, oprana sapunom i namirisana parfemom hrvatska diplomatska ofanziva suprotna je vrijednostima zajednice čija je članica. Pa se i istrage za ratne zločine, po matrici Srbije, koriste u političko-pravnom ping pongu na relaciji Zagreb-Sarajevo. Državno odvjetništvo Hrvatske Tužilaštvu BiH prijavilo je 16 visokih oficira Armije BiH za navodne ratne zločine nad Hrvatima. Pri tome ignorišući zahtjeve BiH za izručenjem osuđenih i osumnjičenih ratnih zločinaca koji se kriju u državi članici Evropske unije. 

“Imam informaciju da  je to stiglo, da je ustupljeno Tužilaštvu BiH. Sada je na Tužilaštvu BiH. Odjel za ratne zločine koji postupa u tim predmetima da to ispitaju”, rekao je Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a. 

“Tu se ne dešava posebno ništa novo što mi već nismo vidjeli, posebno u slučaju Srbije, da se pravosuđe koristi kao instrument u političkim obračunima”, smatra Numanović.   

“Ali ja to pitanje nikada ne bih politizirao, ja bih ga stavio u kontekst vladavine prava”, kaže Mavrak. 

Numanović: Nema retroaktivne primjene prava

Slavo Kukić dodaje: “Ako su neki zapovjednici činili ratne zločine u nekim dijelovima BiH, onda je to stvar bh. pravosudnih institucija, Tužiteljstva BiH i bh. sudova i ja se iskreno nadam da će na tome oni intenzivo raditi, ali kakve veze s tim ima Hrvatska ili Srbija ako pored toga na tome istrajavaju. To je pokazatelj da oni ipak žele za sebe drugačiju poziciju u ovoj zemlji, no što drugima dozvoljavaju poziciju u svojoj zemlji.” 

Hrvatska priča o zemlji radiklanih islamista i  terorista i državi pod kontrolom militantnog islama  doprla je do Schmidtove političke opcije. Otvoreno je BiH nazvana  muslimanskim ostrvom sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira. Pa Schmidt rješenje vidi u promjeni Izbornog zakona. Jedna od opcija je ograničenje broja mandata za člana Predsjedništva na dva,  i to bi se odnosilo na sve prethodne kandidate, dakle retroaktivno.  

“Ne postoji  retroaktivna primjena.  To ne može izdržati, to ne bi izdržalo ispit pravičnosti čak i u Sjevernoj Koreji. To je nešto nezamislivo, nema retroaktivne primjene prava”, kaže novinar Sead Numanović. 

Novinar Ranko Mavrak kaže: “Kada u BiH traju rasprave kako i na koji način interpretirati Ustav, šta će u njemu pisati, a sta neće pisati vezano za status nacija ili građana druge zemlje manje, ali važnije na svjetskoj pozornici poput Estonije su se odlučile u svoj Ustav uključiti neograničeno pravo ljudima pristup internetu. Šta je rezultat toga, rezultat da virtualno gospodarstvo u ovom trenutku vrijedi 3 milijarde eura. E ja bih sada potencijalne birače u ovoj državi upitao koliko vrijedi sve ono što su im donijele političke elite navodno zastupaju njihove interese.”  

“Ono što mene mnogo više brine od visokog predstavnika, mene brinu Čovići koji izgledaju kao Karadžić iz ‘92. i Vulini koji izgledaju da su sa Čovićem braća blizanci. Vulinova izjava morate ovdje slušat Srbe i Čovićeva izjava biće raspada zemlje ako ne promijenite izborni zakon nije ništa drugo nego naš glavni problem su blizanci Čovići i Vulini ko je Švarcneger, ko de Vito, to je manje važno.” 

Ovo je priča iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba