Državni sud odbacio optužnicu za veličanje ratnog zločinca Fikreta Abdića

Sud Bosne i Hercegovine odbacio je optužnicu kojom se A.K. teretio za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, povezano s objavama na društvenim mrežama u kojima je, prema tužiteljstvu, veličao Fikreta Abdića, osuđenog ratnog zločinca. Sud je zaključio da u radnjama osumnjičenog nisu ostvarena bitna obilježja krivičnog djela.

Objave koje su dovele do optužnice

Prema optužnici, A.K. je 29. septembra 2023. godine na svom profilu objavio fotografiju Fikreta Abdića uz tekst u kojem ga naziva “herojem” i čestita mu 84. rođendan. Objave su sadržavale sljedeći opis: „Za mnoge si izdajnik, za mene si heroj. Mnogi ti svake godine kopaju grob, a ti nižeš već 84-u, živ i zdrav bio još dugo godina u inat dušmanima. Sretan rođendan mom načelniku i prvom predsjedniku Bosne, Fikretu Abdiću (Babi)! Ne ruši se gnijezdo lako dok je Babo živ!“ Dodatno, u novembru 2023. godine A.K. je objavio fotografiju s zastavom grba Narodne odbrane Zapadne Bosne uz tekst „Živio Babo“, što je, prema optužnici, predstavljalo pohvalu presuđenom ratnom zločincu.

Odluka suda i pravno obrazloženje

Sudija za prethodno saslušanje utvrdio je da objave nisu sadržavale elemente krivičnog djela. Sud je naveo da činjenični opis optužnice ne pokazuje jasno izraženu i javnu radnju kojom bi se moglo govoriti o glorifikaciji ili veličanju zločinca. „Sam čin objavljivanja sadržaja, bez drugih dodatnih elemenata koji bi ukazivali na nedvosmislenu pohvalu, afirmaciju ili glorifikaciju osuđenog lica, nije dovoljan da bi se ostvario zakonski opis djela“, istakli su sudski organi.

Sud je također napomenuo da, iako je društvena mreža dostupna javnosti, korisnici samostalno upravljaju vidljivošću svojih objava, što smanjuje stepen društvene opasnosti i intenzitet sadržaja potrebnog za pravnu kvalifikaciju veličanja.

Fikret Abdić osuđen je 2005. godine na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Autonomnoj pokrajini Zapadne Bosne (APZB) tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Proglašen je krivim za odgovornost u otvaranju logora i prihvatnih centara kroz koje je prošlo najmanje 5.000 civila i ratnih zarobljenika. Nakon odsluženja dvije trećine kazne u Puli, Abdić je pušten na slobodu 2012. godine.

Nakon povratka iz zatvora, 2016. godine izabran je za načelnika Velike Kladuše.

Zakon i praksa

Zabrana veličanja ratnih zločinaca ili negiranja ratnih zločina uvedena je izmjenama Krivičnog zakona BiH iz jula 2021., nametnutim od strane visokog predstavnika Valentina Inzka. Prema zakonu, veličanjem se smatra svaka radnja kojom se glorificira, slavi ili uzdiže osoba osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Ipak, praksa Tužilaštva BiH pokazuje da je teško procesuirati ovakve slučajeve, posebno kada se radi o objavama na privatnim profilima društvenih mreža. Ranije analize Detektora pokazale su da tužioci često odbacuju prijave zbog nedostatka konteksta i javnog utjecaja, iako stručnjaci smatraju da bi kontekst trebao biti ključan pri ocjeni potencijalnog govora mržnje.

Problemi u procesuiranju

Jedno od istraživanja Detektora pokazalo je da je 21 prijava za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločinaca odbijena od strane tužilaštva, što ističe izazove u primjeni zakona. Stručnjaci smatraju da ovo stvara pravnu prazninu i dovodi do nesigurnosti u provođenju pravde u slučajevima govora mržnje na internetu.

Odluka Državnog suda pokazuje složenost balansiranja između slobode izražavanja i zakonske zabrane glorifikacije ratnih zločinaca. Iako optužnica nije potvrđena, slučaj A.K. ponovo otvara raspravu o efikasnosti zakona protiv veličanja ratnih zločina i izazovima u njihovoj primjeni u digitalnom dobu.

federalna.ba/detektor.ba