"Došli smo do zida": BHRT danas privremeno prekinuo program

BHRT je jutros u 7 sati privremeno prekinuo emitiranje redovnog programa. Tokom dana će biti emitirane samo vijesti po redovitom rasporedu. Inače, za dva dana ističe rok koji je Evropska radiodifuzna unija dala BHRT-u da plati dug koji s kamatama iznosi 22 miliona maraka, u suprotnom će uslijediti blokada računa. To bi značilo ne samo prestanak emitiranja programa i prestanak isplate plaća za radnike, već i kolaps kompletne državne komunikacijske infrastrukture, pa i RTV FBiH.

Na vanrednoj press konferenciji javnosti su se obratili direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović, kao i direktorica programa BHT1 Neda Tadić.

"U ovom momentu taj dug koji je čist kao suza od strane RTRS-a prema BHRT iznosi preko 104 miliona konvertibinih maraka. Zašto smo se odlučili da danas pokažemo šta će se vrlo brzo desiti? Dakle, ovo nije definitivni kraj programa BHT, BH Radija 1, je datum o kojem se radi, dakle, 26. februar. Danas ističe rok koji je EBU, dakle, Eurovizijska unija javnih servisa, dala vlastima u BiH da ponude neko rješenje za naša dugovanja prema toj organizaciji čiji smo jedan od osnivača koja iznose 22 miliona konvertibnih maraka. Dakle, to su dugovanja koje traju u nizu godina, još tamo od davne 2004. pa na ovamo. Pogotovo u zadnjem periodu BHRT nije imao mogućnost da izmiruje svoje obaveze prema toj organizaciji. I EBU je rekao, ukoliko do danas ne dobiju nekakav kvalitetnu ponudu da se taj problem riješi, jer BHRT ga ne može sam riješiti. Na kraju krajeva, to je na neki način i obaveza države, jer je danas osnovao parlament, da će ići na blokadu računa BHRT-a", kazao je Karamehmedović.

"Moram priznati da većina uposlenika BHRT je ovo doživjela prilično emotivno, da kolege koji su ovdje radili u ratu su čak rekli da ne pamte ovakvu situaciju niti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Bojim se da smo, kada je riječ o proizvodnji programa, zaista došli do zida i to je jedan od razloga radi kojeg smo se i odlučili na ovaj korak, da smo se potpuno počeli oslanjati na vlastiti entuzijazam, na potpunu improvizaciju, jer resursa za proizvodnju programa mi više nemamo", kazala je tokom press konferencije Neda Tadić direktorica programa BHT1.

Osim direktnog utjecaja na javno informisanje, prekid rada BHRT-a mogao bi imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje države. BHRT upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora, koja predstavlja ključnu komunikacionu infrastrukturu Bosne i Hercegovine. Direktor BHRT-a, Belmin Karamehmedović, upozorio je da bi gašenje državnog javnog servisa pokrenulo lančanu reakciju, izazivajući domino efekt na cijelu domaću medijsku scenu.

„Ako se BHRT ugasi, Federalna televizija (FTV) bi bila direktna kolateralna šteta, a efekat bi osjetila i Kantonalna televizija Sarajevo (TVSA), koja uredno izmiruje sve svoje obaveze. Posljedice takvog scenarija su dugoročne i prosto nezamislive“, istakao je Karamehmedović, apelirajući na nadležne da hitno reaguju prije nego što „mrak padne na ekrane širom države“.

Karamehmedović je dodao: „Ovdje se brani Bosna i Hercegovina. Ako BHRT padne, džaba su sve govorancije.“

Zahvalnost građanima i medijskim kolegama

Na kraju obraćanja, direktor BHRT-a izrazio je zahvalnost kolegama iz drugih medijskih kuća, koji prate „agoniju BHRT-a“, ali i građanima koji redovno plaćaju RTV taksu. „Trenutno 58 posto pretplatnika Elektroprivrede plaća taksu, a ta sredstva dijelimo mi i FTV. Želim jasno poručiti da radnici nisu krivi za situaciju u kojoj smo se našli“, naglasio je Karamehmedović.

Govoreći o mogućem crnom scenariju, koji bi već danas ili sutra mogao postati stvarnost, Karamehmedović je uputio oštru poruku domaćim političarima:

„Ukoliko dođe do realizacije blokade računa, mi ćemo dati sve od sebe da u narednom mjesecu održimo sistem koliko god je to moguće. Ovdje je Bosna i Hercegovina, ovdje se ona brani! Ako BHRT padne, džaba su im sve prazne govorancije“, zaključio je direktor BHRT-a.

Spor s RTRS-om i dug veći od 100 miliona KM

BHRT je pokrenuo više sudskih postupaka, uključujući tužbe protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog neuplaćenog dijela prihoda od RTV takse. U obnovljenim postupcima pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci, a po odluci Ustavni sud Bosne i Hercegovine, donesene su tri prvostepene presude u korist BHRT-a, no one još nisu pravosnažne.

Prema podacima BHRT-a, ukupan dug RTRS-a po osnovu nepoštivanja člana 23. Zakona o javnom RTV sistemu BiH, koji reguliše raspodjelu RTV takse, na dan 31. decembar 2025. godine iznosi 104.137.380 KM.

Sistemski problemi finansiranja

Finansiranje BHRT-a definisano je Zakonom o javnom RTV sistemu BiH, ali se ključne odredbe godinama ne provode dosljedno. Posebno je sporno nepoštivanje člana 23. koji reguliše raspodjelu prihoda od RTV takse, čime je ozbiljno ugroženo poslovanje državnog javnog servisa.

Dodatni problemi uključuju nefunkcionalnost Odbora sistema, činjenicu da RTV taksa nije usklađivana s inflacijom od 2013. godine, kao i to da BHRT nema kontrolu nad naplatom i raspodjelom takse – iako mu je to osnovni izvor prihoda.

Uprkos višegodišnjim apelima upućenim Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, kao i međunarodnim akterima poput Delegacije EU i Ureda visokog predstavnika, trajno sistemsko rješenje finansiranja nije uspostavljeno. Time je funkcionisanje BHRT-a dovedeno u zavisnost od političkih odluka koje nisu u njegovoj nadležnosti.

Predložene hitne mjere

BHRT je krajem novembra 2025. godine, tokom protesta ispred državnog parlamenta, te ponovo u februaru 2026. godine, nadležnim institucijama dostavio prijedloge za izlazak iz krize. Među njima su:

• Obezbjeđenje kreditnih sredstava u iznosu od 100 miliona KM uz garanciju Vijeća ministara BiH;

• Dodjela 25 miliona KM iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili iz budžetske rezerve za hitno izmirenje dijela obaveza;

• Hitna primjena zakonskih odredbi koje regulišu naplatu i raspodjelu RTV takse.

Rizik za državnu infrastrukturu

Kriza BHRT-a ne tiče se samo medijskog sektora. Ova institucija upravlja državnom mrežom odašiljača i repetitora, koja predstavlja ključni dio komunikacione infrastrukture Bosne i Hercegovine. Tu mrežu koriste brojne državne institucije, uključujući Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, SIPA-u, Graničnu policiju, BHANSA-u i druge agencije.

Eventualni poremećaj u funkcionisanju BHRT-a mogao bi imati dalekosežne posljedice – ne samo po javno informisanje, već i po komunikacione sisteme od šireg sigurnosnog i javnog značaja, navodi se u saopćenju BHRT-a. 

federalna.ba