Država protiv državne policije

Jedni podstiču državu, a drugi je razvlašćuju. Jedni bi da država daje državnički i svima, a drugi da se namire koliko samo njima u vlasti treba i da se vrate u entitetske busije. Kad se saberu sve postratne decenije isto je postupanje - ne daj ni fening više Bosni i Hercegovini i svemu što predstavlja njenu državotvornost, a to jesu njene policije, oružane snage, njena kultura, javni servis. I bit će ih.

Priča o odgovornosti neusvajanja državnog budžeta neodoljivo podsjeća na uličnu varijantu traženja kuglice ispod kutije šibica. Mnogo mimoilaženja politike, nekoliko uzaludnih pokušaja da budžet bude usvojen i zbog svega - mnogo zagarantovane vrtoglavice onima koji zbog neusvajanja budžeta trpe.

Trakavica zvana budžet dovela je istražitelje SIPA-e, policajce kojima je posao čuvati štićenu ličnost i graničare pred odluku.

“Taj štrajk bi podrazumijevao zatvoranje svih graničnih prelaza s izuzetkom četiri granična prelaza”, navodi Edin Kahrimanović, predsjednik Sindakata SIPA-e.

“Odgovornost za nedonošenje zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2025. godinu u potpunosti leži u Vijeću ministara. A ključna odgovornost ima minstarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine”, ističe Hatidža Jahić, savjetnica za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

“Ova forma, ovaj prijedlog budžeta od SNSD-a nikada neće dobiti podršku. Pustite neka svi rade svoj posao, nek Ministarstvo finansija iskreira kao što je u aprilu isrkeiralo budžet koji se nije dopao članovima Predsjednistva, pa su oni to nešto tumbali”, poručila je Sanja Vulić, zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH (SNSD).

A kako je kreirano u aprilu podsjeća savjetnica Jahić. Nacrt je u sebi skrivao pokušaj da se preko leđa države vrati dug Viaducta.

“Potpuno protuzakonit prijedlog da država Bosna i Hercegovina, odnosno budžetski obveznici iz Federacije Bosne i Hercegovine vraćaju dug nastao u slučaju Viaduct za koji su potpuno odgovorni čelnici RS-a”, ističe Jahić

U Ministarstvu finansija nesklad. Pečat su našli, ali šta je s budžetom – ponovno dvojbe.

“On nije adekvatan u tehničkom smislu i dok god se ne naprave izmjene, ne treba da razmatramo ili obrazlažemo taj budžet. To je sve što znam, ne znam sad u kojoj fazi, gdje se nalazi. Znam da oni u zaključku prebacuju odgovornost na Ministarstvo finansija, nisam upućen da je budžet uopšte došao do Ministarstva finansija”, kaže Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansijai trezora BiH.

“Budžet se mora srušiti. Onaj ko ne sruši budžet daje legitimitet Bošnjacima da troše naš novac. Ako je neko spreman da to uradi, nećemo imati problema da o tome govorimo. Naći ćemo odgovor i na to pitanje”, naveo je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.

“Nema sumnje da je ministar Amidžić jedan od glavnih razloga zbog čega još uvek nemamo budžet”, istakao je Predrag Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH ( Naša stranka).

“Da li zna da sekretarica koja mu pruža tehničku podršku i pomoć u kabinetu ima platu koja je ispod minimuma i u Federaciji i u Republici Srpskoj? Ta plata iznosi 960 maraka”, naglasio je Kahrimanović.

Dok traju rasprave oko neusvajanja bužeta, nekom je od plate zakinuto. Više od 20.000 zaposlenih u državnim institucijama sljedovalo je povećanje osnovice plate, a zbog činjenice da je na snazi privremeno finansiranje institucija povećanja osnovice nema. Iz istog razloga nema ni povećanja koeficijenta zaposlenih sa srednjom stručnom spremom. 

“Oštećeni su za iznos razlike u plati, u osnovici koja je trebala da bude 631,5 KM za ovu godinu. Šta više, oštećeni su zaposlenici i politički službenici sa srednjom stručnom spremom, s obzirom na to da im je koeficijent trebao biti povećan od 30. aprila, naovamo za 0,20 KM, što u prosjeku iznosi oko 130 do 150 maraka po osobi”, navodi Kahrimanović.

„Mi smo na mjesečnom nivou zakinuti, nas je svi zaposlenici između 200 i 350 konvertibilnih maraka, neko je više u zavisnosti od činova i pozicije“, kaže Dragan Matović, predsjednik Sindikata Granične policije BiH.

Zato, policijski službenici na državnom nivou imaju najniže plate, niže i od kantonalnih i entitetskih MUP-ova. Ekonomisti sve ovo nazivaju modernim alatima za vršenje pritiska na političke neistomišljenike.

„Rat više nije kao što je nekad bio rat sa onim tehničkim i strateškim pristupima, nego je sad hibridni rat, pa, ne znam, ekonomski rat, pa jedan novi pristup ratova. Otprilike je to sada i u ovom malo to poredim, možda nije najprimjerenije, ali da se lakše shvati“, objašnjava Željko Rička, ekonomski analitičar.

Mjesecima unazad pokušavali su predstavnici sindikata da u razgovorima sa ministrom finansija, predsjedavajućom Vijeća ministara, članovima Predsjedništva nađu rješenje. Na kraju protiv svih podnijeli su krivične prijave, u dva navrata. Jedna od strane sindikata SIPA-e, Sindikata službe za poslove sa strancima i Sindikata uprave za indirektno oporezivanje podnijeta 16.09. a druga od strane Sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, Direkcije za koordinaciju policijski tijela i sindikata Granične policije podnijete 29. septembra.

Planiran je i protest. Zatvaranje graničnih prijelaza. Otvorena bi ostala njih četiri. 

„Jedan granični prijelaz prema Srbiji, jedan prema Crnoj Gori i dva prema Hrvatskoj, s obzirom na dužinu granice. I ostavili bi prohodne aerodrome i granične prijelaze na aerodromima kako ne bi napravili štetu aviokompanijama i aerodromima“, kaže Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e.

„Ovog puta ćemo pozvati sve, ne samo članove sindikata, već sve zaposlene u svim institucijama BiH da omasovimo ovaj protest ispred zgrade zajedničkih institucija kako bi stavili do znanja naše ogromno nezadovoljstvo koje zaista tinja dugi niz godina i ja ne znam šta nam više zaista preostaje“, dodaje Matović.

Sindikati smatraju da im drugo ne preostaje. A iz državnog Predsjedništva poručuju - Prijedlogom budžeta Komšić- Bećirović se štiti i osnažuje država kroz sljedeće stavke.

„Jačanje i povećavanje finansijskih izdavanja za Oružane snage Bosne i Hercegovine odnosno Ministarstvu odbrane, kako bi se barem djelimično realizirao plan modernizacije i razvoja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za period 2017-2027. godina, zatim povećanje izdavanja za SIPA-u, za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, zatim uključivanje sedam institucija od značaja za kulturu Bosne i Hercegovine kada je riječ i vodeći računa o nalogu visokog predstavnika iz novembra 2024. godine“, naglasila je Hatidža Jahić, savjetnica za ekonomska pitanja člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

A prijedlog je i dati 22 miliona maraka za BHRT, oko osam miliona za sedam institucija kulture, sredstva za povećanje plata svim zaposlenim u državnim institucijama, više novca za vojsku. 

„Ne vidim da iko politički normalan, ako tako mogu da kažem, ko dolazi iz RS-a je spreman da glasa da Zukan Helez dodatno kupuje naoružanje za vojsku ili da mi plaćamo neustavne institucije kulture. Ako neko od parlamentaraca misli da istoriju srpskog naroda treba da pišu Bošnjaci onda treba da glasaju da neustavne institucije kulture dobijaju 8 miliona iz budžeta ili da o tome i istinama srpskog naroda treba da izvještava BHRT, a ne RTRS“, rekao je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.

„Ja ću vas podsjetiti da su državne institucije kulture bile u državnom budžetu sve do 98. kada su izbačene sa namjerom da se donese novi zakon, dok se ne donese novi zakon ili dok se ne poništi stari, BiH kao i sve ostale bivše republike ima tzv., pravilo da će se koristiti oni propisi koji su bili na snazi za tu oblast do tada i takav je slučaj sto se tiče kulturnih institucija. Što se tiče novca koji je odvojen za BHT, radi se o međunarodnom dugu BiH kao članice Evropske radiodifuzne unije koju moramo platiti. Ustavni sud je poništio presude sudova u RS-u kada su u pitanju odnosi televizija RS i BHT-a i dosudio da TV RS-a duguje BHT-u 90 miliona maraka. Naravno isplatom tog duga ne bi postojala potreba da država iz svog budžeta plaća međunarodne obaveze“, ističe Predrag Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH (NS).

„Očigledno je da antibosanskim političkim centrima moći je interes da se institucije BiH ne razvijaju, da se BiH ne približava Evropskoj uniji, a pogotovo NATO-u. I istog razloga vidim da preko budžeta se prelamaju koplja tih političkih, suprotstavljenih političkih faktora“, naglašava Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH (Naprijed!).

Ali nesreća nikada ne ide sama. Pored činjenice da nedonošenje budžeta ima unutrašnje posljedice, moglo bi se iz poslušanog zaključiti čak i da su nesagledive. Kako prilika nalaže biće još jedna posljedica, konkretna i saglediva.

„Na sve to, državni budžet, kada dođe na glas, a došli smo već na glas, budite sigurni da cijeli svijet već zna šta se dešava sa našim budžetom, onda pada rejting i države u finansijskom smislu. Dakle, ona oznaka koju često objavljuje Centralna banka koji je kreditni rejting BiH, sigurno da će biti smanjen“, dodaje Rička.

Ovdje život odavno počiva na nadi u bolje sutra. Stoga naredni termin testa nade i strpljenja zakazan je već za 15. oktobar kada će se u parlamentarnoj proceduri naći prijedlog budžeta.

Šansa za usvajanje budžeta jeste nova, ali kako stvari stoje sudbina mu je, ipak, stara.

federalna.ba