Druga regionalna konferencija posvećena migracijama
BiH je i dalje suočena sa problemom migrantske krize, ali je ona pod kontrolom, kažu iz resornih institucija. Inače, od početka 2018. do septembra ove godine u našoj zemlji zabilježeno je više od 95 hiljada nezakonitih migranata, od kojih je 94 posto izrazilo namjeru za azil, a samo 3 posto je podnijelo zahtjev. Aktivnom saradnjom i koordinacijom zemalja regiona i Evrope uspostavljen je uspješan model suzbijanja nelegalnih migracija. O jačanju saradnje i upravljanju migracijama govoreno je na drugoj regionalnoj konferenciji posvećenoj migracijama.
Krenuli su u Evropu, a zbog zatvorenih granica ostali zarobljeni u Bosni i Hercegovini. Pune ulice nepoznatih i neidentifikovanih ljudi širom države donijeli su migrantsku krizu. Situacija za koju niko nije bio spreman. Nelegalno, van svakog sistema, sve veći broj migranata ulazio je u državu, a s vremenom postali su i ozbiljna prijetnja sigurnosti. A, onda, nakon četiri godine, zatišje.
“Imamo činjenicu da smo u odnosu na više od 10.000 migranata koji su na dnevnoj osnovi boravili na prostoru BiH prije dvije godine, u proteklih godinu dana, uglavnom, imali prosječno oko 2.000 migranata i pri tom smo uspjeli da zatvorimo tri privremena prihvatna migrantska centra na prostoru USK-a”, istakao je ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.
Uz malo sreće ili više novca, migranti sve više odlaze put Evrope. No, za pojedince put se, ipak, završio deportacijom.
Direktor Službe za rad sa strancima Slobodan Ujić podsjeća da su 31. jula uspjeli vratiti tri državljana Pakistana na osnovu sporazuma o readmisiji, a u dva navrata ovog mjeseca i četiri državljana Maroka koji su počinili više krivičnih djela.
Svojevoljno ili prisilno, migranti napuštaju BiH. Sve ih je manje na ulicama i u kampovima. Situacija je značajno bolja, čak i u Bihaću, nekada najvećem žarištu migrantske krize.
“Manji je pritisak i lakše je pratiti migrante na terenu. Većinom su ovi migranti koji su van kampova bliže granice sa EU-om”, ističe ministar unutrašnjih poslova USK-a Nermin Kljajić.
Oni koji trenutno borave u kampu Lipa kažu da je im je tu privremeni dom, ali prvom prilikom idu dalje.
“Ovdje u kampu Lipa sam 3 mjeseca, a u BiH već godinu dana. Pokušat ću proći kroz Hrvatsku i otići u Evropu za boljim životom”, govori Balak, migrant iz Irana.
“Ovdje sam jedan mjesec. Pokušat ću otići u Belgiju”, kaže Krement, migrant iz Burundija.
U BiH trenutno boravi oko 2.500 ilegalnih migranata, nadležne institucije nakon utvrđivanja identiteta nastavljaju readmisiju. Migranti koji su počinili krivična djela prvi su u redu za deportaciju.
“Kontrolom im dajemo do znanja i šaljemo određenu poruku, tako da se smanjio i broj prekršaja i broj krivičnih djela”, pojašnjava Ujić.
Regionalna konferencija posvećena migrantima okupila je ministre iz regiona, predstavnike Evropske unije i međunarodnih organizacija. Učesnici su saglasni da je dijalog ključan, ali i da rješenje vide u mijenjaju viznog režima.
Ministrica pravde i policije Švicarske Karin Keller-Sutter navela je kako su u toj zemlji svjedoci sve većem broju migranata kojem ne treba viza da uđu u neke zemlje Zapadnog Balkana: “Zato treba uskladiti viznu politiku između zemalja Šengena i zemalja Zapadnog Balkana”.
“Ograda ničemu ne služi osim organizovanom kriminalu koji slaže masne pare da zaobiđe to”, poručuje Branko Lobnikar, državni sekretar Slovenije.
Ograde i žice spriječile su migrante da dođu do cilja, a putovanje pretvorili u mjesece i godine neizvjesnosti. No, s ciljem zaštite i sigurnosti građana, države su se aktivirale da obuzdaju krizu. Pa tako dok su migracije na Zapadnobalkanskoj ruti aktivne, saradnja država se nastavlja. Ovom prilikom potpisan je Sporazum o sigurnosnoj saradnji BiH i Turske.
federalna.ba