Drljević za FR: Borba protiv zaraznih bolesti temelji se na kompletnom društvu, a ne samo na zdravstvenom sektoru

Razgovarala: Amra Ličina

Dio Bosne i Hercegovine pogodila je epidemija morbila, poznatijih kao ospice ili krzamak, a problem predstavlja i pojava pertusisa, znanog još i kao hripavac ili veliki kašalj. Opasna su to oboljenja koja su bila skoro iskorijenjena, a njihova masovnija pojava vezana je isključivo uz nizak procenat imunizirane djece. O epidemiji morbila, velikog kašlja kao i kovida, govorio je dr. Ednan Drljević, specijalist infektolog.

Unazad nekoliko godina stručnjaci u Bosni i Hercegovini su kontinuirano upozoravali na moguću pojavu teških zaraznih bolesti zbog izuzetno niskog procenta vakcinisane djece MRP i petovalentnom vakcinom. Nažalost, upozorenja su se već počela ostvarivati te je u nekim dijelovima BiH proglašena epidemija morbila, a zabilježen je i veliki broj slučajeva velikog kašlja. Koji je osnovni razlog za povećanje broja oboljelih od morbila i velikog kašlja?

„Razlog je višestruk. Prvo, veliki je razlog u percepciji same bolesti. Mi nemamo lijeka i nećemo ga nikada imati za kratkotrajne virusne bolesti. Taj jedini lijek koji mi imamo, kojeg ćemo uvijek imati, koji je jako efikasan i koji je spasio našu populaciju i produžio naš život za preko trideset godina u prosjeku, a to je imunizacija, odnosno vakcinacija. Prema tome, toga moramo biti svjesni i svi ti koji su protiv imunizacije bez ikakvih valjanih naučnih dokaza, ti su zapravo protiv našeg sretnog i zdravog života, protiv naše budućnosti i budućnosti naše djece. Znam da je to pojam koji političari često zloupotrebljavaju, ali mi moramo voditi računa o svim aspektima jer zapravo ta vakcinacija, odnosno borba protiv zaraznih bolesti općenito, temelji se na kompletnom društvu, ne samo na zdravstvenim radnicima nego i na svim drugim komponentama. To je i socijalno i ekonomsko i svako drugo pitanje, a ne samo odsustvo bolesti. I što je još važnije, to je vrlo važno psihološko pitanje mentalnog zdravlja ljudi.“

Za postizanje kolektivnog imuniteta, MRP vakcinom mora biti imunizirano 95 posto stanovništva, kao i onom petovalentnom. Što se tiče Bosne i Hercegovine, imate li podatke u kojem procentu je stanovništvo vakcinisano ovim vakcinama?

„Navodi se u ovim podacima koje ja imam za dva kantona oko 60%. Iako ja sumnjam da je to tako. Taj nivo pada i niže i pretpostavljam da ima nekih kantona gdje je to nešto više od 20%. Međutim, ne mora kod svih zaraznih bolesti procijepljenost biti 90%. To se, prije svega, odnosi na morbile ili krzamak. Kod drugih je taj procenat nešto niži pa može da ide i do 70%. Mi smo ranije imali tu procijepljenost preko 95% u onom sistemu i nismo imali nikakvih dokaza o štetnim posljedicama te vakcinacije.  Ali smo u ovom dobu kovida, mi smo dali puno našim društvenim i socijalnim medijima, kao i puno prostora ljudima koji se ne bave time, a koji su, ne znam iz kojeg razloga, vrlo agresivni i koji su svoja politička razmišljanja uveli u ovaj prostor i u to su uključili i vakcinaciju. Tako da je to jedan veliki problem koji je od ključnih faktora doveo do ovoga. Dosta su u ovome pomogli i roditelji, kao i zdravstveni radnici. Vrlo olako se i zdravstveni radnici odriču tog nivoa procijepljenosti i vrlo olako oslobađaju, na zahtjev agresivnih roditelja, djecu vakcinacije. Mislim da je to jako pogrešno, a jedan od razloga zašto je to tako je što je došlo do potpunog rasturanja javnog zdravstva i sada nam pedijatri vakcinišu djecu. Pedijatri nemaju taj osjećaj ni to znanje u krajnjoj liniji o vakcinaciji kao što imaju mikrobiolozi, infektolozi i epidemiolozi. Tako da je potrebno šire uključivanje u to djelovanje protiv antivaksera u podizanje nivoa vakcinacije, u liječenje našeg društva, jer ne zaboravimo – vakcina je lijek. I ima li još jedan lijek protiv kojeg smo digli toliku frku i galamu kao što je lijek protiv zaraznih bolesti.“