Draginja Vuksanović-Stanković: POLITIKA SRPSKOG SVIJETA JE SRUŠENA U CRNOJ GORI

Crna Gora u februaru vjerovatno dobiva novu manjinsku vladu, na čijem čelu bi se mogao naći dosadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. Njegova koalicija Crno na bijelo, koju čine Ujedinjena reformska akcija i Savez građana CIVIS, zatražila je da se u parlamentu glasa o nepovjerenju aktualnom kabinetu Zdravka Krivokapića. Očekuje se da će Vlada pasti, jer je inicijativu podržala kompletna opozicija, što će biti dovoljno da ona prođe. URA bi potom formirala manjinsku vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući Demokratski front i oporbena Demokratska partija socijalista predsjednika države Mila Đukanovića, ali su zatražili od njih, kao i od ostalih stranaka da podrže manjinski kabinet. Vjeruje se da bi DPS mogao osigurati neophodnu natpolovičnu podršku. Odluku da obore Vladu pravdaju time što se Crna Gora već duže nalazi u političkoj krizi. Kažu da su blokirane evropske integracije, kao i izbor ključnih funkcija u pravosuđu. O dešavanjima u Crnoj Gori, smjeni aktuelne i formiranju nove manjinske vlade, kao i o mogućim vanrednim parlamentarnim izborima za Radio Federacije Bosne i Hercegovine govorila je Draginja Vuksanović–Stanković, poslanica SDP-a u Skupštini Crne Gore.

- Burno je ovih dana na političkoj sceni u Crnoj Gori. Prošle sedmice zastupnici iz opozicije pokrenuli su inicijativu za opoziv Vlade sa Zdravkom Krivokapićem na čelu. I prije ovoga postojala je određena nestabilnost u skupštinskoj većini crnogorskog parlamenta. Za mnoge je zbog različitih stavova i programa to zapravo bila matematička koalicija od samog početka. Smatrate li da bi aktuelna Vlada Crne Gore trebala pasti do 4. februara.

VLADA CRNE GORE ZBOG POLITIKE KOJU JE VODILA OD IMENOVANJA KONAČNO ĆE PASTI 4. FEBRUARA

„Ne da smatram, nego sam sigurna da će aktelna vlada pasti. Ono što je očigledno da premijer Krivokapić pokušava sa raznim smjenama u sektoru bezbjednosti, te ostalim osvetničkim potezima da spriječi to, ali da spriječi ono što će biti volja izabranih predstavnika u Parlamentu Crne Gore ne može. Tako da će Vlada zbog svoje kleronacionalističke i fašističke politike koju je vodila od 30. augusta 2020. godine konačno pasti 4. februara.“

- U ovom trenutku koliko je moguća manjinska vlada u Crnoj Gori? Da li je  manjinska vlada rješenje za krizu?

„Ono što je sigurno jeste da se iz ove političke situacije može izaći na dva načina. To bi bila manjinska vlada sa jedne strane, ili vanredni izbori sa druge, ukoliko se ne postigne dogovor oko manjinske vlade. Ukoliko dođe do manjinske vlade i to će biti izraz volje građana jer i tu su manjinsku vladu podržali predstavnici građana koji su izabrani na izborima u prethodnom periodu. Tako da vjerujem u tu ideju manjinske vlade koja bi kroz godinu dana svoga djelovanja na evropskom putu pripremila naredne vanredne parlamentarne izbore.“ 

A hoće li nova vlada, ako je manjinska, biti jača od aktuelne? Može li provesti neophodne reforme i hoće li imati veću međunarodnu podršku?

ZAUSTAVLJENI SMO U PROCESU EVROPSKIH INTEGRACIJA

„Ono što je sigurno je da ta vlada mora da radi to. Zato što smo mi došli u situaciju da smo zaustavljeni u procesu evropskih integracija. Ova sadašnja vlada apsolutno ništa nije uradila da unaprijedi put Crne Gore ka evropskim integracijama i zato ova vlada mora ići u suprotnom smjeru. A to je da na temeljima građanske multietničke Crne Gore uvede Crnu Goru u Evropsku uniju. A da bismo ušli u Evropsku uniju, moramo voditi politiku koja je u skladu sa standardima koje diktira Evropska unija, ispunjavati ono što se zahtijeva od nas u poglavljima 23 i 24 i ostalim poglavljima koja su otvorena, a koja je potrebno zatvoriti da bi Crna Gora postala dio evropske porodice. Sigurno na krilima ovakve politike koju je vodila dosadašnja vlada ne možemo ni pomisliti da uđemo u Evropsku uniju, a kamoli da se može nešto bolje uraditi.“ 

„Vlada stalno pada, a nikako da padne“, bili su stalni komentari o političkoj situaciji u Crnoj Gori od formirnja Vlade sa Zdravkom Krivokapićem na čelu. Ono što je sigurno obilježilo proteklu godinu su i česti nacionalistički ispadi, najčešće u Pljevljima. Sada se čini da je došao i taj trenutak promjene vlade, ali ideja o formiranju manjinske vlade izaziva potrese.

„Znate kako? To je jedan proces koji traje i naravno da je iz dana u dan politika ove vlade zapadala u sve veće i veće greške. Kao što sam već rekla, ključno je da je ova vlada sa aktuelnim premijerom na temeljima kleronacionalističke i fašističke politike pokušavala da Crnu Goru uvede u „srpski svet“ kako bi na taj način ispunili zadati zadatak. Sve se to dešavalao posredstvom crkve Srbije, a direktne izvršioce imali su u partiji vladajuće većine Demokratskog fronta. I to je ono čemu će se na kraju stati na put. Ukoliko manjinska vlada ne bude imala kapacitete da sprovede drugačiju politiku zasigurno da će Crna Gora ostati zaustavljena na putu evropskih integracija i da će se onda sigurno ići na vanredne parlamentarne izbore. Ali, vjerujem da od ovog scenarija ne može biti ništa gore bez, ne daj Bože, da se zarati, a to niko ne želi. Želimo da kroz dijalog i institucije sistema sprovedemo onu politiku koja je u skladu sa evropskom agendom kako bi Crna Gora postala zaista punopravna članica Evropske unije.“

Kako komentarišete proteste protiv manjinske vlade? Ikonografija sa tih protesta prilično je strašna?

SLIKE PROTESTA SU STRAŠNE I TO JE NEŠTO ŠTO CRNA GORA NIKADA NIJE BILA, NITI ĆE BITI

„To je jedna katastrofa, to je kleronacionalizam, to je fašizam! Imali smo priliku da čujemo poruke ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta ili mi, kako je zovemo ovde 4 u 1, koja kroz svoje izjave iskaljuje govor mržnje i šovinizam prema pripadnicima manjinskih naroda. Sebe naravno u tom dijelu neću pominjati jer sam dva puta pomenuta i svima je jasno koji je problem u pitanju. Ono što je definitivno, jeste da je to jedna strašna slika, da je to nešto što Crna Gora nikada nije bila niti će biti. Ja potičem iz partije koja se više od trideset godina zalaže za građansku, multietničku, evropsku Crnu Goru i vjerujem da ćemo ovakvoj politici stati na put i da ćemo opet krenuti tamo gdje smo stali, a to je put ka EU.“ 

Pomenuli ste ministricu Vesnu Bratić. Ono što je sigurno izazvalo pažnju jeste govor pun mržnje i nacionalne netrpeljivosti ministrice prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, koja se u veoma ostrašćenom govoru obrušila i pokušala da omalovaži predstavnike manjinskih naroda, a nije štedjela ni potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ni vrh SNP-a, kao ni Vas?

„Naravno, ona je izvođač veliko srpske politike. Jasno je da je ona pokušavala da se kroz ćutanje, na način što nije dolazila na sjednice parlamenta kada je bilo i pitanje interpelacije o radu tog ministarstva, kao i kroz postavljanje poslaničkih pitanja pokušala to prikriti. Ali znate kako, kad fotelja dođe u pitanje, pogotovo kad u pitanje dođe izvršavanje zadataka od režima zvaničnog Beograda, onda sve maske padaju. I kad-tad svako pokaže svoje pravo lice pa ga je pokazala i ona. Govor koji je ostrašćen, koji je ispunjen mržnjom sa porukama šovinizma, tolika jedna netrepeljivost, ona se tresla naprosto kad je govorila o manjinskim narodima, o potpredsjedniku Vlade, kada je govorila o meni, itd. Ja sam je pozivala u Parlament da dođe nekoliko puta. Ona je izjavila jednom poslaniku, gospodinu Genjciju, da neće da dođe u Parlament jer je Draginja Vuksanović-Stanković maltretira. Zamislite odgovor jedne ministarke koja nije spremna da se suoči sa argumentima jednog poslanika da razmijenimo argumente, da razmijenimo mišljenja. I onda se našla tako „hrabra“ da prozove manjinske narode i mene kroz jedan takav govor mržnje na protestnom skupu koji je ustvari bio samo produžena ruka zvaničnog Beograda u cilju zaokruživanja ideje „srpskog sveta“. Naravno ta ideja neće proći. Crna Gora nije niti će ikada biti dio srpskog svijeta, niti će biti srpska Sparta, a Vesna Bratić će odgovarati krivično za sve ono što je uradila protiv nacionalnih interesa Crne Gore.“

Na protestima u Podgorici pojavio se i zastupnik u Narodnoj Skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović. Nije mu to prvi put da protestvuje u Crnoj Gori. Kako ste kazali, Vi smatrate da je njegovo pojavljivanje samo pokazatelj djelovanja politike "srpskog svijeta".

POLITIKA SRPSKOG SVIJETA JE SRUŠENA U CRNOJ GORI

„ Da, zato se i pojavio tamo. On je bio istureni instrument, neko ga je poslao tamo da dođe i ništa nije slučajno. Apsolutno nisu slučajno pomenuti manjinski narodi, nije slučajno pomenut gospodin Abazović, pa, u krajnjem slučaju, ni ja. Sve je to u cilju da se zaokruži politika “srpskog sveta“, ali ona je srušena. Ona nema podršku u Crnoj Gori. Većinska Crna Gora je za građansku, multietničku, evropsku Crnu Goru, a srpskog svijeta neće i nikad ne može biti u Crnoj Gori. To neka je svima jasno“. 

Prema najavama Đukanovićev DPS neće biti dio manjinske vlade?

„DPS neće biti dio manjinske vlade, kakva će biti dalja politika DPS-a morat ćete razgovarati sa njima. Ono što je suština partije u kojoj sam ja da smo uvijek bili faktor dijaloga, a nikad remetilački faktor i tako ćemo i dalje nastaviti da učinimo sve kako bi se Crna Gora izvela na pravi put.“

Smatrate li da bi nova vlada imala ili će imati bolje odnose sa Bosnom i Hercegovinom? Sad su čini se opterećeni svim dešavanjima, tenzijama i nacionalističkim ispadima.

„Vjerujemo da hoće. Bosna i Hercegovina je naša komšijska i prijateljska država. Ono što je sigurno da je Socijaldemokratska partija Crne Gore čiji sam i ja član, uvijek bila prijateljski nastrojena prema Bosni i Hercegovini i tako ćemo nastaviti i dalje da vodimo našu prijateljsku politiku prema Bosni i Hercegovini i narodu Bosne i Hercegovine.“

Često stajete u odbranu identiteta BiH, njene suverenosti i nedjeljivosti. Dolazili ste u Srebrenicu i uvijek imate jasan stav i o genocidu i svim dešavanjima u Bosni i Hercegovini. Šta bi moglo utjecati na još bolje odnose dviju država?

„Ono što je jasno i što sam u više navrata rekla, ja govorim samo istinu i govorim istinu kako bi bilo bolje i Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. A taj boljitak je članstvo Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Evropskoj uniji. Ono što je jasno, Dejtonski sporazum je u jednom momentu odigrao vrlo važnu ulogu u uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini. Međutim, ovakav sistem ustavnog uređenja nije u skladu kako je vrijeme prošlo sa procesom evropskih integracija i zato je važno da se u Bosni i Hercegovini sjedne za sto, da se provede dijalog kako bi se na osnovama tog dijaloga izmijenilo ustavno uređenje države. Bosna i Hercegovina mora biti jedinstvena država, ona ne može imati entitete u ovom momentu. Jer kao takva, prema mom mišljenju, ne može ući u Evropsku uniju. Ne može se naprosto provesti taj sistem vladanja kroz institucije sistema. A, sa druge strane, smatram takođe da nešto što je nastalo na genocidu kao što je Republika Srpska ne može biti država i nikad neće ni biti. Tako da ono što je vrlo važno jeste da narod u Bosni i Hercegovini shvati da samo jedinstvena i stabilna Bosna i Hercegovina može biti dio evropske unije i to je ono što joj mi iz Crne Gore želimo.“