Kurtović: Situacija u Jemenu teža je nego što to govore zvanični podaci

Rat u Jemenu traje sedam godina, a posljednje primirje isteklo je 2. oktobra. No, za sada nema izvještaja o ozbiljnijim sukobima proiranskih i prosaudijskih grupa u toj zemlji. Jemen dijeli sudbinu mnogih siromašnih zemalja koje imaju nesreću da su zaglavljene u isprepletanim interesima daleko snažnijih susjeda. Milionsko stanovništvo te zemlje pogođeno je neviđenom glađu i ekstremnim siromaštvom, dok je zdravstvena zaštita uglavnom nedostupna. Među onima koji su u prilici da, u okviru svojih mogućnosti i okolnosti pomažu narodu Jemena je Alen Kurtović, bosanski ljekar, rodom iz Bihaća, kojeg je rat u Jemenu zatekao dok je studije privodio kraju.

“Kad je rat u Jemenu počeo, ostao mi je još samo jedan ispit na medicinskom fakultetu. Bilo je veoma potresno, jer sam preživio rat u BiH, bio sam u Bihaću tokom rata. Sve te slike koje sam tamo gledao, počele su se ponavljati ovdje”, opisuje Kurtović svoje iskustvo sa samog početka rata prije sedam godina.

Jemenski narod je i prije rata bio siromašan, a rat je tu situaciju značajno pogoršao. Doktor Kurtović kaže da je prema zvaničnim podacima preko 80 posto stanovništva ovisno o humanitarnoj pomoći, ali da je prema njegovoj procjeni taj procenat čak viši za još bar deset posto.

“Kada je počeo rat, prestale su se isplaćivati plate. Već sedam godina ljudi nemaju plate. Možete misliti onda u kakvim uslovima žive. 18 miliona stanovnika u Jemenu je u potrebi za vodom. Zato smo se odlučili za pravljenje bunara i da koliko-toliko pomognemo ovom napaćenom narodu. Evo, hvala Bogu, to radimo uspješno već nekoliko godina, kaže bh. doktor s adresom u ovoj zaraćenoj zemlji, uz zahvalnost koju je uputio donatorima koji su učestvovali u tim akcijama i pomogli da se velikom broju ljudi omogući pristup vodi."

Kao ljekar u zemlji zahvaćenoj ratom i humanitarnom katastrofom, naš sagovornik situaciju sa kojom se susreće doživljava i emotivno jer, bez obzira na stručno medicinsko znanje, ne može pomoći svim bolesnima.

“Ovdje je ogroman broj ljudi, prema statističkim podacima oko 350 hiljada, oboljelih od raka, koji, recimo, nemaju mogućnost da dobiju hemoterapiju. Ako ima jedna privatna bolnica gdje je moguće dobiti tu terapiju, mora se čekati mjesecima i to košta 100 dolara po jednom tretmanu, što ljudi sebi ne mogu prijuštiti. Kada vi kao ljekar gledate pacijenta koji vam umire u bolnici, kojem ne možete pomoći, to je veoma potresno i veoma teško”, kaže doktor Kurtović i dodaje da to nisu rijetki slučajevi, nego izuzetno česta pojava u njegovom svakodnevnom radu.

Izrazio je doktor Alen Kurtović nadu da će humanitarna pomoć u Jemen lakše stizati sada kada je, poslije petogodišnje pauze zbog rata, počeo sa radom aerodrom u jemenskoj prijestolnici. O povratku u domovinu ne razmišlja, kaže, sve dok narodu Jemena bude potrebna pomoć koju on sam ili u saradnji sa svojim partnerima može pružiti.

federalna.ba