Donedavno su nastavu tjelesnog izvodili ili u učionici ili na otvorenom
Generacije osnovaca područne škole u Kiseljaku koji nastavu izvode po bosanskom planu i programu praktično nisu znale za fiskulturnu salu. Tjelesni odgoj, zavisno od vremenskih prilika, izvodili su u učionici ili na otvorenom. No, od nedavno su, uz pomoć svih nivoa vlasti, konačno dobili uslove dostojne 21. vijeka.
Uprkos tome što dijele isto školsko dvorište, učenici Osnovne škole Kiseljak 1, koji nastavu pohađaju po bosanskom planu i programu u zgradi nekadašnjeg obdaništa i samo nekoliko metara su udaljeni od svojih vršnjaka, koji nastavu izvode po hrvatskom nastavnom planu u zgradi osnovne škole Kiseljak u čijem je vlasništvu sala, čas tjelesnog izvodili su u razredu ili vani. Godinama su bezuspješno tražili svoja prava.
„Kulminacija se desila 2017. godine, kada su se roditelji odlučili na bojkot nastave i nepopularno blokiranje ceste dok se ne riješi to pitanje“, kazao je Nermin Merhemić, direktor OŠ Kiseljak 1 Bilalovac.
I riješeno je. Uz pritisak roditelja, prvo djelomično, kada je susjedna škola ustupila dio termina za salu, što nije ni polovično zadovoljavalo potrebe časova tjelesnog. Zatim su, uz pomoć svih nivoa vlasti, uspjeli iznaći način za gradnju vlastite sale i potrebnih učionica. Radost onih koji će je koristiti je neizmjerna.
„Izvoditi nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u učionici je zaista veliki nedostatak. Jedan ovakav objekat i ovakva sala zaista puno znači i školi i djeci i samoj lokalnoj zajednici“, kaže Aldin Jahić, profesor sporta i tjelesnog odgoja.
Mirnes Nuhić jedan je od roditelja. Za salu kaže da je ispod određenih standarda: „Ona je minijaturna, ali i takva garantuje normalno i nesmetano odvijanje nastavnog plana i programa iz predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Za nas kao roditelje zaista je jedna velika blagodat“.
Višegodišnja borba da se ispravi nepravda, kažu, isplatila se. A za to je bilo potrebno oko 350 hiljada maraka pomoću kojih je izgrađena sala i dodatne učionice, za čije potpuno opremanje nedostaje još 200 hiljada. Više od 300 učenika time će dobiti uslove dostojne čovjeka.
„Ne treba nikome uskraćivati pravo, treba samo dati svima približno ista prava, jer ako ništa - mislim da ova djeca zaslužuju bolji svijet. Nema nigdje ljepše države od BiH“, dodaje Merhemić.
federalna.ba