DOKUMENT O PLANU RASTA NE ISPUNJAVA KRITERIJE EVROPSKE KOMISIJE?
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen organizuje radni ručak s liderima Zapadnog Balkana, na kojem će se razgovarati o reformskim agendama u okviru Plana rasta Evropske unije za region. Pozivajući se na dobro obaviještene izvore u Briselu, Radio Slobodna Evropa već je izvijestio da Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterije da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju, čime bi naša zemlja mogla ostati uskraćena za značajna finansijska sredstva.
U fokusu radnog sastanka šest lidera Zapadnog Balkana među kojima je i predsjedavajuća VM BiH Borjana Krišto je reformska agenda i Plan rasta kao i dokle su zemlje Zapadnog Balkana došle u vezi s pripremama postavljenih ciljeva. Evropska komisija počela je analizu reformskih agendi koje su sve zemlje, osim Bosne i Hercegovine, blagovremeno predale. Podsjećamo, prije dva dana predsjedavajuća Krišto objavila je kako je u Brisel uputila dokument o našoj trenutnoj usaglašenosti, preciznije „nepotpun“ dokument o ispunjenju uslova za sredstva iz EU Plana rasta.
„Informirala sam Europsku komisiju o razini usuglašenosti Reformske agende uz naglasak na sporni dio koji je uveliko već poznat i javnosti. Radni tim nastavlja s radom i usuglašavanjem uz svakodnevne konzultacije s Europskom komisijom.“
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je urađen ogroman posao, 111 usaglašenih mjera.
I ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto bio je zadovoljan poslanim dokumentom u kojem je, tvrdi, usagalašeno 97 posto onog što je traženo.
Međutim, uprkos optimizmu bh. vlasti, pitanje je hoće li dokument koji je poslan zadovoljiti. Radio Slobodna Evropa iz dobro obaviještenih izvora u Briselu saznaje da Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterije da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju. Prema ovim izvorima Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Evropske komisije. Radi se o reformama koje se odnose, između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Od usvajanja, odnosno kvalitete reformskih agendi, zavisi početak isplate finansijske pomoći iz EU. Podsjećamo, bh. vlasti su zbog neusaglašene reformske agende propustile nekoliko desetina miliona eura iz prve tranše Evropske komisije Zapadnom Balkanu. U naredne tri godine planiran je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama. Od ukupne sume, dvije milijarde eura bit će obezbijeđene kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, a preostale četiri milijarde u obliku zajmova s povoljnim kamatnim stopama.