Đokić: BiH ima dovoljno električne energije, ali mora ubrzano razvijati prijenosnu mrežu

Energetska sigurnost, dekarbonizacija i novi investicioni ciklusi među ključnim su temama konferencije Energetski zaokret 2, koja se održala u Tuzli. U okviru ministarskog panela o energetskim politikama i regionalnoj saradnji, učestvovao je i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, Petar Đokić.

Ministar Đokić je, o izazovima energetske tranzicije, sigurnosnih snabdijevanja, te budućnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini i regionu, govorio za Federalnu televiziju.

Energetska sigurnost

Govoreći o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine i zemalja Zapadnog Balkana, Đokić je naglasio da domaća proizvodnja trenutno može zadovoljiti potrebe potrošača.

„U ovom trenutku smo apsolutno sigurni da možemo za naše tržište, za sve naše potrošače osigurati dovoljne količine električne energije iz vlastitih izvora, dakle iz vlastite proizvodnje“, rekao je Đokić.

Ipak, upozorio je da sigurnost snabdijevanja zavisi od nesmetanog rada energetskih postrojenja te da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova za elektroenergetski sektor. Podsjetio je da su prethodne dvije godine bile hidrološki nepovoljne, što je dovelo do smanjene proizvodnje u hidroelektranama i potrebe za kupovinom električne energije na inostranom tržištu.

Prema njegovim riječima, 2026. godina donijela je povoljnije hidrološke prilike i ostvarenje planiranih proizvodnih rezultata, ali je istakao da bi zemlje regiona trebale dodatno raditi na međusobnom energetskom povezivanju.

Potrebna ulaganja u prijenosnu mrežu

Govoreći o regionalnoj saradnji i razvoju energetskog sektora, Đokić je poseban akcenat stavio na ulogu Elektroprijenosa BiH.

Kako je naveo, veliki broj novih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije suočava se s problemima priključenja na prijenosnu mrežu zbog nedovoljno razvijenih kapaciteta.

„Imamo interes investitora da investiraju ne mala novčana sredstva. To su često i privatne kompanije iz svijeta koje dolaze ovdje, ali su u velikom strahu i ogroman je rizik sada kod njih koji su već ušli u određene aktivnosti, dobili su ugovor, koncesioni ugovor, dakle stekli prava da grade objekte, ali imaju probleme da osiguraju dozvole za priključak na prijenosnu mrežu“, kazao je.

Dodao je da su neophodna ulaganja u nove prijenosne kapacitete, kao i modernizacija postojećih, kako bi se omogućio razvoj novih solarnih, vjetro i hidroenergetskih projekata.

„Moramo hitno intervenisati i ja apelujem na Elektroprijenos BiH da u tom smislu budu ažurni“, poručio je Đokić, upozoravajući da bi BiH mogla zaostati za regionalnim energetskim trendovima ukoliko se problemi u prijenosu energije ne budu rješavali brže.

Razvoj mreže ključan za energetsku tranziciju

Na pitanje o spremnosti elektroenergetske infrastrukture da odgovori na rastuće potrebe privrede i građana, ministar je rekao da postoje jasni planovi razvoja, ali da je njihova realizacija od presudne važnosti.

Podsjetio je da je u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko godina instalirana snaga povećana za oko 950 megavata, dok bi u naredne dvije do tri godine trebalo biti izgrađeno dodatnih 400 megavata novih kapaciteta.

„Sve to treba da prihvati mreža. Tako da ja vidim ovdje ključ za energetski razvoj i za kvalitetno energetsko povezivanje ovog dijela evropskog regiona u razvoju prenosnih kapaciteta, odnosno razvoju interkonekcija prema susjednim državama“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, uz BiH će i susjedne države morati ulagati u vlastite prijenosne sisteme kako bi omogućile nesmetan transport električne energije kroz region.

Kritike evropske politike dekarbonizacije

Osvrćući se na proces dekarbonizacije i evropske klimatske politike, Đokić je izrazio protivljenje mehanizmu CBAM, koji Evropska unija uvodi za proizvode nastale uz emisije ugljendioksida.

„Primjena CBAM-a povećava troškove svim proizvođačima“, rekao je, navodeći da će dodatne naknade poskupjeti proizvodnju i smanjiti konkurentnost kompanija koje izvoze električnu energiju, aluminij ili recimo đubriva.

Smatra da bi naglo gašenje industrijskih postrojenja s visokim emisijama imalo ozbiljne posljedice po ekonomiju i tržište rada.

„Ako bi mi njih sve isključili, to bi bio takav ekonomsko-socijalni udar jer bi ogroman broj ljudi ostao bez posla kada bi se njihove fabrike morale ugasiti zbog toga“, upozorio je.

Govoreći o globalnim energetskim kretanjima, Đokić je ocijenio da postoje značajne razlike između energetskih politika Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, te da će buduće odluke velikih svjetskih ekonomija imati direktan uticaj na planiranje energetskih politika u BiH.

Obnovljivi izvori trebaju podršku baterijskih sistema

Na kraju razgovora ministar je govorio o ulozi solarnih i vjetroelektrana u budućem energetskom sistemu.

Istakao je da se radi o izvorima energije čija proizvodnja zavisi od vremenskih uslova, zbog čega ih nije moguće posmatrati kao potpuno pouzdan oslonac elektroenergetskog sistema bez dodatnih ulaganja.

„Oni u ovom trenutku to ne mogu biti zato što se oni opisuju kao neupravljivi izvori“, rekao je Đokić.

Kao rješenje vidi razvoj baterijskih postrojenja za skladištenje električne energije, podsjećajući da je Republika Srpska nedavnim zakonskim izmjenama omogućila razvoj djelatnosti skladištenja energije.

„Tako da nadam se da će to u velikoj mjeri moći da poboljša efikasnost i solarnih i vjetroelektrana u budućnosti“, zaključio je Đokić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.