Dok su cijene mesa i mlijeka u porastu, domaća proizvodnja propada

Rast cijena hrane i usluga proteklih mjeseci trgovci su uveliko pravdali enormnim poskupljenjem goriva. Međutim, iako su naftaši korigovali cjenovnike, za istim potezom ostali trgovci nisu posegnuli. Istovremeno, stižu nam najave o mogućim poskupljenjima najesen, zbog suše koja je uništila prinose. Analitičari tvrde da vlast nema rješenje.

Proizvodnja zasnovana na 30 hektara, od kojih je pet hektara plasteničke proizvodnje, na imanju Mladena Lazića, jednog od najvećih proizvođača povrća u Bosni i Hercegovini, zasnovana je po principu "od njive do trpeze". Ipak, kaže, tržište koči kompletnu proizvodnju. Iako su bh. proizvođači trenutno najjeftiniji u regionu - nesigurno tržište ne garantuje im dobar plasman.

„Sad imamo ponudu za Sloveniju da izvozimo, ali njih interesuje nešto što ni mi nemamo, kao npr. crni luk. Ima lubenica, ali ona mora biti od 7 do 10 kg, mora biti upakovana u pakete od 350 kg, mora biti određena zaslađenost. A mi sve to ne možemo garantovati. I roba se po dolasku u market u Sloveniji plaća, nemamo direktnog kupca da kupuje za keš, nego je sve 'dođem ti'. Onda nam odbiju pola kamiona, ili ne plate nikako, to nije isplativo“, objašnjava on.

I dok su druga tržišta nesigurna, situacija nije bolja ni na domaćem - koje je primat dalo uvezenoj robi. Najbolje se to vidi na primjeru mesa i mesnih prerađevina čija je cijena u proteklom periodu značajno porasla, dok se istovremeno pojavljuju tržišnih viškovi i domaća roba koja propada.

„Mnogo više uvozimo nego što izvozimo. Nama ne bi trebao uvoz nikako, s obzirom na to da imamo te količine mesa koje imamo“, ističe Milenko Zupur, vlasnik mesne industrije Globus.

Prognoze za jesen nisu optimistične. Uvoz diktira cijenu, a skupi energenti diktiraju kapacitet domaće proizvodnje. Zbog suše koja je desetkovala prinose moglo bi doći do novih poskupljenja.

„Potrošnja je 50 litara po hektaru. To je samo goriva 200 maraka. Ako to bude pratilo cijenu proizvoda, sve će to otići daleko“, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije.

„Povrća u septembru, kada domaćice prave zimnice, neće biti u ponudi, ili će ga biti po cijenama koje budžeti naših građana ne mogu izdržati. Biće isplativije kupiti u marketima gotov proizvod", upozorava Lazić.

Talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica proteklih mjeseci pravdan je poskupljenjem goriva. Sada kada su cijene goriva u padu ne dolazi do pojeftinjenja. Nesrazmjer između prihoda i troškova života sve je veći, tvrde analitičari, koji ističu da vlast ne čini ništa da olakša građanima svakodnevicu.

„Neugodno je slušati postojeću vlast koja tvrdi da je ovo privremena inflacija i da će se nakon kratkog trajanja smiriti. Inflacija se jedino gasi robama, a mi roba nemamo, a nemamo ni robne rezerve kojima bismo intervenisali na tržištu“, naglašava ekonomski analitičar prof. Aleksa Milojević.

Pokazalo se to najbolje još u proljeće kroz primjer hljebnog žita kada je zbog nepostojanja robnih rezervi i oscilacija na svjetskoj berzi došlo do naglog skoka cijena pšenice, brašna i pekarskih proizvoda. Tadašnje se prognoze da bi brašno usljed dobrog roda pšenice moglo pojeftiniti nisu ostvarile. Pšenica iz Srbije i Hrvatske uredno stiže u bh. mlinove, ali cijena brašna za sada ostaje nepromijenjena. Mlinare prate i pekari koji kažu da za sada ni oni neće korigovati cijene svojih proizvoda.

federalna.ba