Dojave o bombama uznemirile javnost, ali uzrokovale i veliki trošak

Proteklih dana građani Sarajeva mahom su evakuirani sa mjesta masovnih okupljanja zbog anonimnih dojava o postavljenim bombama. Dojave, na svu sreću, lažne, uzburkale su javnost i dodatno zabrinule građane, koji se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ni prije ovih konkretnih incidenata nisu osjećali sigurno.

Aerodrom, dvije srednje škole, tri tržna centra, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Sedam dojava o eksplozivnim napravama u tri dana. Do kraja augusta, policija Kantona Sarajevo evidentirala je 58 anonimnih dojava o postavljenim bombama. Sve lažne, ali svejedno destruktivne. Pored psiholoških posljedica na građane, one ostavljaju i velike ekonomske na državu.

„Slobode je lišen 21-godišnji muškarac koji je slao više lažnih dojava za ugostiteljski objekat na području Ilidže. Za jednog maloljetnika je podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu jer je slao lažne dojave za školu u Hadžićima. Uhapšen je 31-godišnji muškarac koji je 5 puta lažno prijavio da je postavljena eksplozivna naprava u objekat Doma zdravlja Ilidža. Nije isto pregledati objekat koji ima 5 i više spratova, nekoliko nivoa podzemnih garaža ili neki drugi objekat koji nema toliku površinu, ali kada bismo to stavili u neki okvir, sigurno bismo govorili o desetinama hiljada maraka“, kaže Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS-a.

Pozivima, porukama ili mailovima sa lažnim dojavama je izuzetno teško ući u trag s obzirom na razvoj tehnologije i mogućnosti manipuliranja postavkama uređaja, ali i lakoćom kojom se počinilac uređaja može fizički riješiti. Motivacija za dojave može biti različita. Je li ovdje u pitanju koordinirani napad pred predstojeće lokalne izbore ili samo neslana šala, teško je ustanoviti.

„S obzirom na to da se radi o nizu dojava u istom gradu, sigurno je i da imaju određenu zajedničku vezu. Ovdje je očito bila neka koordinirajuća zajednička akcija. Po samom mjestu i načinu izvršenja, ako bi se gledalo na političke ciljeve, odnosno na predstojeće izbore – to bi sigurno bio neki drugi objekat, a ne ovi objekti koji su bili“, kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA.

Ni stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić ne smatra da dojave imaju veze s lokalnim izborima: „Više mi liči da su eventualno povezane i sa nekim možda globalnim dešavanjima ili nekim unutrašnjim političkim pitanjima ili je možda čak i s poslovnim aktivnostima“.

Bila to šala ili ne, svakoj se dojavi pristupa jednako ozbiljno. I dalje predstavljaju krivična djela.

„Zamislite vi ljude koji su bolesni kad dobiju informaciju da se u nekom objektu nalazi bomba, može se ugroziti život te osobe. Pozivam građane, zbog neke šale ili ne znam ni ja iz kojeg razloga, da takve stvari ne rade jer će odgovarati za ovo“, poruka je Rame Isaka, ministra unutrašnjih poslova FBiH.

Krajem 2022. godine na 15 mjeseci zatvora je osuđena osoba koja je više puta lažno dojavljivala eksplozivne naprave u pravosudnim institucijama. Kazne za lažne dojave izriče sud, u skladu sa Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine, pritom cijeneći sve okolnosti slučaja.

federalna.ba