Raguž: BiH u najdubljoj krizi od Daytona; potreban je novi društveni ugovor

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a i osnivač te bivši predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž u Dnevniku D govorio je o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, evropskom putu zemlje i ideji novog društvenog ugovora.

Na početku razgovora Raguž je ocijenio da se Bosna i Hercegovina suočava s jednom od najtežih političkih i institucionalnih kriza od završetka rata.

„Nažalost, moramo to stanje ocijeniti vrlo složenim i teškim. Neću pogriješiti ako kažem da trideset i nešto godina od Daytona gledamo najdublju institucionalnu i političku krizu u Bosni i Hercegovini“, rekao je.

Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum imao historijsku ulogu jer je zaustavio rat, ali da brojna ključna pitanja nisu riješena.

„Dayton je historijski akt. Zaustavio je ogromnu destrukciju i stradanje, ali očito je da nisu dati svi odgovori na budućnost, funkcionalnost i održivost Bosne i Hercegovine“, kazao je.

Dodao je da su pitanja ustroja države, ravnopravnosti konstitutivnih naroda i diskriminacije građana ostala otvorena, što danas dovodi do političkih blokada i institucionalne krize.

„Vrijeme je za novi društveni ugovor“

Raguž je poručio da je vrijeme za novi politički dogovor unutar postojećih institucija.

„Ako je mirovni sporazum parafiran u Daytonu, sada imamo institucije. U Aneksu 4 postoji mogućnost da dvije trećine zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH donesu novi ustav ili izmijene postojeći. Niko nam ne smeta da iznutra postignemo kompromis koji će osigurati trajni mir i stabilnost“, rekao je.

Naglasio je da takav dogovor mora uvažavati ustavni i društveni karakter zemlje.

„Novi društveni ugovor mora poštovati sve posebnosti Bosne i Hercegovine – identitete, pluralnost i multietnički karakter, ali i uspostaviti funkcionalan pravni poredak u korist građana“, kazao je.

Ipak, smatra da političke volje trenutno nema.

„Gledajući raspoloženje, takve volje nema. Ali to je zamka koju koriste oni koji dovode u pitanje egzistiranje BiH kao suverene i pluralne države“, upozorio je, dodajući da vjeruje u evropsku perspektivu zemlje.

„Euroskepticizam bi bio poguban za Bosnu i Hercegovinu“

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Raguž je upozorio da bi jačanje euroskepticizma moglo imati ozbiljne posljedice.

„Euroskepticizam ne smije prevladati. To bi bilo pogubno za ovu zemlju i za sve njene narode i građane“, istakao je.

Dodao je da Bosna i Hercegovina mora iskoristiti trenutni politički momentum.

„Ako dođe do sporazuma u Ukrajini, vjerujem da će ona dobiti ubrzan put ka članstvu u Evropskoj uniji. Taj momentum moramo iskoristiti. Crna Gora napreduje, Albanija također. Sredstva postoje, ruka Evrope je ispružena, samo je do nas da pokažemo ozbiljnost i kredibilitet“, poručio je.

„Nova politička kultura je ključ za dijalog“

Raguž je naglasio da je za rješavanje političkih problema u Bosni i Hercegovini potrebna i nova politička kultura.

„Važno je da izgradimo novu političku kulturu, da se prepoznajemo po idejama i porukama, a ne samo po podjeli funkcija i raspodjeli moći“, rekao je.

Dodao je da upravo takav pristup može otvoriti prostor za dijalog između političkih aktera.

„Ta nova politička kultura je temeljna pretpostavka da otvorimo dijalog, da kroz kulturu dijaloga i harmonizaciju identiteta, a ne njihovo osporavanje, dođemo do rješavanja otvorenih pitanja kojih je u Bosni i Hercegovini mnogo“, zaključio je Raguž.

Odnos HDZ-a BiH i SNSD-a

Govoreći o dugogodišnjem političkom odnosu između HDZ-a BiH i SNSD-a, Raguž je rekao da je riječ o političkom savezu koji dvije stranke smatraju korisnim za ostvarivanje svojih interesa.

„Oni su očito našli neku formulu višegodišnjeg povezivanja i interesnog djelovanja koje te stranke smatraju korisnim za ostvarivanje svojih interesa. Sada je pravo pitanje koliko je taj savez zaista u funkciji općeg dobra“, kazao je Raguž.

„Koliko možete za sebe reći da ste šampion evropskih integracija, kako to često govore u HDZ-u BiH, a istovremeno držite ljestve stranci koja tvrdi da se Evropa raspada i da će se raspasti i BiH“, dodao je.

Politika straha i potreba za povjerenjem

Raguž je poručio da se politički odnosi često zasnivaju na međusobnim strahovima.

„Svi imaju svoje strahove – Bošnjaci od podjele države, Hrvati zbog svoje brojnosti i ustavne pozicije. Moramo kroz ozbiljan dijalog te strahove pretvoriti u povjerenje“, rekao je, upozorivši da se u suprotnom društvo stalno vraća na iste podjele i parcijalne interese.

Naglasio je i da je politički pluralizam među Hrvatima nužan.

„Gotovo 30 godina dominacije jedne stranke pokazalo je da monopol nije dao najbolje rezultate“, kazao je, dodajući da ni Hrvatski narodni sabor BiH nije ispunio očekivanja u pogledu zajedništva.

Izborni zakon kao državno pitanje

Raguž je istakao da se pitanje izmjena Izbornog zakona često pojednostavljuje, iako je riječ o širem državnom pitanju.

„Rješenje mora uključiti odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i presude Evropskog suda za ljudska prava. Te presude su fundamentalno važne i ne smiju se ignorirati“, poručio je.

Dodao je da bi rješavanje tog pitanja smanjilo političke blokade.

„Da smo ovo pitanje skinuli s dnevnog reda, mnoga politička prepucavanja i manipulacije bi nestala“, kazao je.

Moguća kandidatura za Predsjedništvo BiH

Na pitanje o eventualnoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na narednim izborima, Raguž je kazao da njegove političke ambicije nisu lične prirode.

„Sve moje ambicije u vezi su sa promjenom negativne političke paradigme u Bosni i Hercegovini i nisu motivirane ličnim ambicijama“, rekao je.

Govoreći o mogućem kandidatu opozicione „Petorke“, podsjetio je da je početna ideja bila podrška nezavisnom kandidatu.

„Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. Do izbora ima još vremena, a otvorena su i pitanja Izbornog zakona i uvođenja novih tehnologija u izborni proces“, zaključio je Raguž.

federalna.ba