Djevojčice nisu roba: BiH je zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima

Prilog Milija Papića

Bosna i Hercegovina je prepoznata kao zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima, a posebno je zabrinjavajuće da su posljednjih godina sve više na udaru djeca, istaknuto je na javnoj tribini "Nije njen izbor - djevojčice nisu roba".

Tribina je dio istoimene kampanje koja se provodi u okviru obilježavanja - Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima u organizaciji udruženja „Novi put“, u saradnji s fondacijom „Lara“, fondacijom „Udružene žene“ iz Banja Luke, udruženjem „Zemlja djece u BiH“ iz Tuzle te s Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH.

„Cilj tribine je da se potaknu akteri, nadležne institucije i nevladin sektor te šira javnost, za proaktivnu identifikaciju žrtava prinudnih brakova, odnosno djevojčica koje se prisilno udaju. BiH je nažalost prepoznata kao zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima, a ono što nas zabrinjava je da u zadnjih deset i više godina je sve veći broj žrtava maloljetan, a većina žrtava su državljani BiH“ izjavila je Abida Pehlić iz udruge „Novi put“.

Kazala je kako su najčešće žrtve pripadnici romske manjine:

„Ono što želimo postići je poboljšanje identifikacije žrtava, posebno djevojčica žrtava prisilnih brakova, koje su najčešće pripadnice romske nacionalnosti. Međunarodna zajednica bh. vlastima najviše spočitava to što se iskorištavanje romske djece karakterizira kao tradicija romske zajednice i običajno pravo, a ne kao kršenje prava i jedno teško kazneno djelo“.

Dodala je kako ovogodišnja statistika, koja se objedinjava na nivou čitave države, još nije dostupna, a prema prošlogodišnjoj, u BiH je identifikovana 61 žrtva trgovine ljudima. Pehlić je upozorila:

„Zabrinjavajuće je da su 54 žrtve bile maloljetne. Nas brinu neidentificirane žrtve, posebno romska djeca, gdje se udaja djevojčica od 12 godina ne smatra kršenjem, već nečim uobičajenim“.

Dodala je kako BiH ima dobre zakone, ali se oni, prema njezinim riječima, ne provode kako bi trebalo.

Ivan Milićević Milićević -Koordinator tima za borbu protiv trgovine ljudima Hercegovačko-neretvanskog kantona kazao je:

„Za kaznena djela trgovine ljudima jako su velike kazne i zakonodavstvo je tu prepoznalo problem. Svima nama treba osvješćivanja, naša vlada (Vlada HNK) ima tri tima: za borbu protiv trgovine ljudima, za borbu protiv nasilja u obitelji te poboljšanje statusa Roma. Surađujemo jer se naši poslovi prepliću“.

Prema njegovim riječima, Vlada HNK prepoznala je problem iskorištavanje djece u prosjačenju, stoga je u Mostaru formiran centar za smještaj te djece.

„Postavljeni su neki glavni temelji kako bi se moglo kvalitetno raditi i odblokirane su neke stvari. Nadam se da ćemo u budućnosti riješiti taj problem prosjačenja, jer je ono u domeni prekršaja, a ako postaje elementi kaznenog djela, onda je ono i kazneno djelo“ zaključio je Milićević.