Djeca i obrazovanje - šta su uzroci loših rezultata?
Proteklih godina rezultati eksternih matura pokazali su da je opće znanje kod osnovaca i srednjoškolaca ispod prosjeka. Ponovo se bliži kraj školske godine i pitanje je hoće li novi rezultati biti okidač za reforme u obrazovnom sistemu i znamo li uopće šta su sve uzroci negativnog stanja.
Online nastava uzrokovana pandemijom koronavirusa je dodatno unazadila obrazovni proces. Čini se da je to trenutno jedino opravdanje za koje se možemo uhvatiti kada govorimo o nivou pismenosti kod djece u Bosni i Hercegovini.
“Moramo uzeti u obzir da su učenici išli dvije godine u pandemijskim uslovima, moramo uzeti u obzir sve okolnosti koje su pratile prethodne dvije godine, a to je organizacija online nastave, česta prekidanja i organizacija nastave u grupama”, kaže Denis Suljendić, koordinator za eksternu maturu u osnovnim školama na području TK-a.
“Očekivali smo da će prošle godine rezultati biti nešto slabiji nego prethodnih godina, a ustvari pravo stanje će se pokazati tek za dvije godine, kada prođe određeno razdoblje i kada učenici ponovo steknu radne navike koje su možda pomalo i izgubili”, pojašnjava Nikola Čiča, direktor Pedagoškog zavoda TK-a
No, vratimo se malo unazad. Svaki drugi učenik u Bosni i Hercegovini je funkcionalno nepismen. Pokazali su to rezultati PISA istraživanja, najvećeg obrazovnog istraživanja provedenog na globalnom nivou 2019. godine. Od 79 zemalja učesnica, Bosna i Hercegovina je tada zauzela tek 62. mjesto, što je pokazatelj da je stepen obrazovanja i prije pandemije bio poražavajući. Struka smatra da neusklađenost obrazovnog plana i programa s trenutnim načinom života ima značajan utjecaj na to.
“Prevaziđen je način lekcijskog učenja, prevaziđen je način puke reprodukcije sadržaja. Djeci su sad dostupne mnoge informacije. To ima i pozitivnih strana, djecu moramo pripremati - i to nam je velika mogućnost - na kritičko mišljenje”, ističe Zerina Dedajić, učiteljica u OŠ Brčanska Malta Tuzla.
Tako bi prosvjetni radnici trebali, prema Zerininim riječima, biti ukorak s vremenom i djeci ponuditi program učenja koji će držati njihovu pažnju. Treba se držati osnovnog plana, kaže, ali zašto ne iskoristiti prednosti interneta.
“Sada imam mogućnost da na času imam 3D prikaze, da prikažem stotinu slika, aplikacija, djeca koriste selfie, hajmo iskoristiti taj trenutak, zadati im zadaću: napravi selfie pokraj prirodnih ljepota, pokraj spomenika, onda napravi izvještaj sa svim interesantnim stvarima o tome što si slikao. Tako ćemo spojit ugodno i korisno”, dodaje Zerina Dedajić.
Internet svakako ima svoje prednosti ukoliko se koristi na pravi način, ali djecu u tom pogledu treba dodatno kontrolisati. Djeca ne znaju razlikovati prioritete niti pravilno raspodijeliti obaveze u toku jednog dana. Prekomjerno korištenje društvenih mreža ili igranje online igrica, koje je danas sveprisutno, može ostaviti dugoročne negativne posljedice, ne samo na školske rezultate nego i na zdravlje.
“Veliki problem društvene mreže prave i u sferi raspoloženja, tako da je njihova životna energija smanjena, oni teško pronalaze motivaciju i mogu da se fokusiraju na stvari koje su njima obaveza”, naglašava psihoterapeutkinja Alma Tihić.
U konačnici, za zdravije odrastanje djece, a samim tim i bolju opću pismenost, neophodno je da se obrazovni sistem uskladi sa vremenom u kojem živimo, da učitelji i nastavnici rade na inovativnosti prilikom prenošenja znanja te da roditelji budu korektivni faktor i autoritet u organizaciji dana djeteta. Zvuči jednostavno, no pitanje je koliko godina, opravdanja i negativnih rezultata treba doći da svi shvate svoju ulogu i pokrenu reformu na tom polju.
federalna.ba