Dizdarević: Ovo je projekat Izraela da bude zemlja bez Palestinaca

O izraelsko-palestinskom pitanju, bliskoistočnoj krizi, ali i domaćoj politici u Federaciji danas smo razgovarali sa Zlatkom Dizdarevićem, bivšim ambasadorom BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Iraku, Siriji i Libanu.

Kaže da nije slučajno što se historija ponavlja ciklično.

"Moj zaključak je da tzv. palestinsko pitanje nije palestinsko nego izraelsko pitanje. Jedna od najsramnijih epizoda svjetske politike je da, u novije vrijeme, ne možemo da se sjetimo nekog pitanjqa koje je toliko bilo na dnevnom redu raznoraznih institucija, organizacija UN-a, povodom kojeg je doneseno toliko rezolucija, toliko sporazuma postignuto, a da smo tu gdje smo, praktično kao i prije 73 godine. Nije slučajno što je to tako. U pitanju je projekat koji traje, izraelski projekat suportiran značajnim dijelom međunarodne zajednice, bez nekih velikih razloga i dobitaka za mnoge da bude riješen. To je nešto što, kako sad stvari stoje, nema kraja. Postoji projekat, dok se ne realizuje Izrael kao zemlja bez Palestinaca kao stanovnika tamo, te snage koje vode cijelu tu priču, taj cionistički pokret koji drži sve u svojim rukama, uz ogromno zaleđe SAD-a i mnogih drugih, u ovom času i zadugo neće vidjeti drugo rješenje i kraj svemu ovome. Egipat je tu operacioni igrač. Oni balansiraju zato što im je pozicija takva."

Navodi da u Izraelu postoje demokratske institucije i ljudska prava, ali uvijek i sve samo za njihove stanovnike.

"Postoje formalno kao stanovnici Izraela i Arapi, oko 20% njih. Ali ništa od te demokratije i ljudskih prava za njih ne važi. I to je jedna presija koja isključivo i stalno natjeruje ljude da odlaze, da ostavljaju, napuštaju svoju zemlju, svoje kuće. Oni su bili, po definiciji, uglavnom poljoprivrednici prije nego što je sve skupa otišloZanimljivo je da od jutros, otkako je spomenuto i prekid vatre i sve to skupa, niko ne kaže ključnu cifru koja je ustvari rezultat svega ovoga - 52.000 Palestinaca iz Gaze je u ovih 11 dana ostalo bez onoga što su bili kakvi takvi njihovi domovi. To znači da je postignut jedan od osnovnih ciljeva."

Kako kaže, na Bliskom Istoku nikad nije bilo mira i pravde.

"Bilo je trenutaka kada se sa više razloga možda vjerovalo da će biti. Bili su razni sporazumi koji su davali nadu da bi na tom pravcu moglo nešto da se uradi. One tvrde ekstremističke snage nisu htjele da dozvole smirivanje na način koji će otvoriti prije svega sporazum koji j e'48. potpisan u UN-u, dvije države. Bez obzira što je i tada manje Jevreja dobilo veću državu, ali bez obzira na sve to, to tada nije bilo u interesu arapskih zemalja koje su ratovale pa izgubile u više navrata. Što se same Palestine tiče mislim da je to jedan kontinuiran proces za koji je, na kraju krajeva, međunarodna zajednica dala i vrlo preciznu formulaciju - da je to aparthejd. Sud za ljudska prava u Hagu je donio odluku o otvaranju procesa za utvrđivanje ratnih zločina tamo. Human Rights Watch, vrlo moćna i uticajna svjetska organizacija koja se bavi ljudskim pravima je također, u svom izvještaju na preko 230 strana, konstatovala vrlo otvoreno, dokumentovala niz činjenica koje govore o aparthejdu. Čak je i nekoliko vrlo značajnih humanitarnih organizacija iz Izraela potvrdilo tu istu priču. Ali to sve skupa u ovakvoj situaciji ne važi."

Dizdarević smatra da se Teheran i Rijad ne mogu stavljati u istu poziciju u toj priči.

"Rijad je ovih posljednjih mjeseci vrlo blizu bio odluci da uspotavi diplomatske odnose sa Izraelom. Rijad trguje sa Izraelom, godinama i decenijama. U Rijadu ne postoje posebne simpatije prema Palestincima. Odnos Saudijske Arabije, prije svega što je tu u pitanju i vjerski momenat, ovi su šiiti, a ovi su suniti, je jedna priča, aTeheran je u odnosu na palestinsko pitanje bio apsolutno na strani onoga što jeste pravedna palestinska borba za svoje ciljeve."

Navodi da će Palestinci doći do mira kada bi se, hipotetički, složile kockice u svijetu  da se može planeta vratiti na nešto što je međunarodno pravo, humanizam, istina.

"To su sve kategorije koje danas na međunarodnoj sceni više ne važe. Danas je smrt biznis, a ne život. Danas je pitanje kako poraziti nekoga stalno, a ne kako ulaziti u programe i projekte zajedničkog napredovanja i nečega što je dobro. Ja ne vidim, u današnjem kontekstu mentalnom, političkom i interesnom, tu snagu, taj put koji bi tzv. palestinsko pitanje izvelo na nešto što je pravda, istina i međunarodno pravo."

Kada je riječ o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH Dizdarević smatra da Brisel nije najodgovorniji za BiH kakva je ona danas.

"Začetak ovoga što mi imamo danas je naravno priprema za rat, raspad Jugoslavije, pa onda rat koji je bio takav kakav je bio i na kraju krajeva rješenje koje je pronađeno za BiH. Stvorena je jedna konstrukcija koja nije prirodna za BiH, nije bila na tragu nečega što može da funkcioniše. Sa druge strane, drama BiH danas nije toliko u raspadu države."

Ističe da BiH ne može nastaviti razvoj bez prisustva međuanrdone zajednice jer je ona, ovakva kakva je, rezultat volje međunarodne zajednice. 

"Mi još uvijek nismo došli na red. Mi nismo postali problem njihov. Kad to postanemo oni će se zainteresovati za nas ovdje. Međunarodna zajednica ovdje još uvijek ima osnovni cilj - sačuvati status quo, a dokaz da taj status quo je dobra stvar za njih je da se ne puca. To je otvorilo vrata ovdje nečemu drugom što je mnogo veći problem nego raspad države, a to je raspad društva."

Na pitanje da li su ove vlasti u stanju provesti reforme Dizdarević odgovara: "Ovo je šprdnja sa politikom. Kako možete tražiti od onih koji su svjesno, organizovano i u svoju korist doveli dovdje dokle su doveli i danas nikakav argument ne može biti protiv njih upotrijebljen u nekom normalnom, demokratskom smislu, da se siđe sa vlasti. Pa nismo u stanju bili da vakcinišemo narod ovdje. I sa ddolazite u situaciju da u ime legitimiteta međunarodnog, ta međunarodna zajednica očekuje od onih koji su direktni kreatori za ovo sve skupa što mi živimo, očekuju od njih da učine više napora da se situacija popravi. Mi smo dozvoli da budemo mali, da nismo nikakav igrač na međunarodnoj sceni."

O novoj evropskoj desnici kaže da to nije čudno jer je ljevica nestala.

federalna.ba