Diplome 14 doktora nauka u TK-u služe samo za skupljanje prašine
Osim pandemije koronavirusa koja i dalje odnosi živote, jedan od problema sa kojim se susreću mlađe generacije ali i oni stariji je nemogućnost pronalska zaposlenja. Tako, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH blizu 400.000 stanovnika naše zemlje traži neki posao.
Od toga je značajan broj i na području Tuzlanskog kantona. Ono što još više zabrinjava je da je na evidenciji Službe za zapošljavanje najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji, trenutno, između ostalih 14 doktora nauka iz različitih oblasti, 306 magistara nauka i blizu pet hiljada visokobrazovanih kadrova.
Svoju budućnost, većina ovih mladih ljudi, nažalost, više ne vidi u svojoj zemlji.
Diplome Adele Mustafagić Šaldić iz Gradačca danas skupljaju prašinu. Adela je diplomirani novinar, magistar politologije, doktor političkih nauka. U svoje školovanje je uložila mnogo truda, ali i novca. No, to u njenom slučaju, nažalost, ne vrijedi. Već deset godina traži posao.
"Za privatne firme sam prekvalifikovana, za javne ustanove mora se u politiku. Čak sam i taj očajnički potez napravila, aktivno se bavila politikom u nadi da ću bar preko stranke biti zaposlena. Samo su moji potencijali iskorišteni za tuđe ciljeve a posao više niko ne spominje", priča Adela.
I nije Adela jedina. Ne ohrabruju ovi podaci. Samo u Tuzlanskom kantonu na birou je 14 doktora nauka, više od 300 magistara i 4 hiljade visokoobrazovanih osoba. O poslu u struci samo sanjaju, a veliki dio njih osuđen je na prekvalifikaciju. No problem je i što poslodavci ne traže visokoobrazovane kadrove.
"Obično ljudi očekuju to, mi smo Služba za zapošljavanje, nama se javi neki poslodavac, mi pozovemo ljude i to je to. To jeste najveći dio našeg posla i naša primarna uloga – posredovanje, ali ima i drugih načina", pojašnjava Amela Makul, stručna saradnica za informisanje u Službi za zapošljavanje TK-a.
Strukturni problemi na tržištu rada u našoj zemlji su itekako vidljivi i manifestuju se u nezaposlenosti određenih kadrova.
"Jednostavno dolazi do nesklada, što znači da je sistem obrazovanja nekada sam sebi svrha u smislu kreiranja novih kadrova a ti kadrovi ili mogu raditi vani ili mogu biti nezaposleni", kaže analitičar Admir Čavalić.
Za građane ovo je poraz društva.
Adela je jedna od onih koja će budućnost tražiti van BiH.
"Dok se ne ukaže prilika za odlazak iz Bosne i Hercegovine, nastavit ću da čistim stanove, kancelarije. To je ono što mi je trenutni posao. Od nečeg mora da se živi."
A dok odgovorni ne poduzmu korake u uređenju sistema školovanja i zapošljavanja mladih bez utjecaja politike i prisustva korupcije i nepotizma, ovakve slike će postati sve učestalije.
federalna.ba/Dino Durmić