Diplomatska ofanziva Rusije

Rusija je tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda poduzela diplomatsku ofanzivu u svom nastojanju da preoblikuje aktuelni međunarodni poredak u ono što zvaničnici Kremlja nazivaju multipolarnim svijetom. Moskva uz prećutnu ili poluglasnu podršku Pekinga nastoji svoje akcije poput invazije na Ukrajinu, ili uplitanje u zbivanja na području Kavkaza, Afrike ili Srednjeg istoka prikazati kao jedini ispravan način izbjegavanja zapadne hegemonije.

Nakon što su nedavno dojučerašnji ljuti neprijatelji, Iran i Saudijska Arabija, uz pomoć Kine, ali i Rusije, obnovili diplomatske odnose, Moskva sada intenzivira dijalog između Irana i Sirije te Turske s druge strane. Tome u prilog ide i nedavni sastanak u Moskvi na nivou ministara odbrane na kojem je ruski ministar Sergej Šojgu održao bilateralne razgovore sa kolegama iz Irana, Sirije i Turske. Naročito se ističe razgovor sa turskim ministrom Hulusi Akarom o situaciji u Siriji, Nagorno Karabahu i Sporazumu o izvozu žitarica iz crnomorskih luka. Ako se uze u obzir nedavno otopljavanje odnosa između Turske i Egipta, nakon desetogodišnjeg zahlađenja, polako se sklapa mozaik rusko-kineskih diplomatskih nastojanja u regionu Srednjeg istoka.

"Dogovorili smo vremenski okvir za razvoj diplomatskih veza koje će biti objavljene u odgovarajuće vrijeme. To će ići u okvir pripreme za održavanje samita na predsjedničkom nivou i to će biti jedan novi početak naših odnosa", kazao je Sameh Shoukry, ministar vanjskih poslova Egipta.

S obzirom na bliske veze sa režimom Bašara El Asada, signifikantno je jačanje ruskog prisustva na bliskoistočnom regionu, ali i u Africi, ali i Dalekom Istoku gdje Rusija snažno podržava Kinu, pogotovo na Indo-Pacifiku. Što će reći da je Rusija aktuelno predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN-a iskoristila za pravdanje svoje agresije na Ukrajinu, ali i zaprijeti Zapadu da je multipolarni svijet neminovnost.

"Mi postavljamo svoj stav. Narodna Republika Kina, Brazil i mnogi drugi postavljaju svoj stav. Predlažemo da se nosimo s onim šta je u Povelji UN-a, da svi imamo jednaka prava. Najbolji način da se ubijede zapadne zemlje u činjenicu da multipolarni svjetski poredak već dobija oblik je jednostavno da se ne staje na put tom historijskom procesu", istakao je SergeY Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije.

Tok rasprave o Bliskom istoku dobio je konotaciju ruske agresije na Ukrajinu, na šta je Lavrov ponovo zaprijetio suspenzijom Sporazuma o žitu, od kojeg ponajviše ovise zemlje Afrike, i donekle Srednjeg istoka. Što će reći, da Rusija nakon nafte i gasa, sada žito uzima kao sredstvo ostvarivanja geopolitičkih ciljeva.

"Ruska invazija na Ukrajinu, što je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava, uzrokuje veliku patnju i uništenje u toj zemlji i njenom narodu, a doprinosti globalnom ekonomskom previranju pokrenutom pandemijom COVID-19", naglašava generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.

Ruski stavovi o Ukrajini, očekivano, naišli su na oštru reakciju zapadnih diplomata.

"Naš licemjerni pozivatelj danas, Rusija, je izvršila invaziju na svog susjeda, Ukrajinu i udarila na srce Povelje UN-a i sve nama drage vrijednosti. Ovaj nezakoniti, neizazvani i bespotrebni rat je suprotnost našim najdražim načelima - da rat agresije i teritorijalno osvajanje nikad, nikad nisu prihvatljivi", navela je Linda Thomas-Greenfiels, predstavnica SAD-a u UN-u.

"Ministar Lavrov je sazvao ovaj sastanak kako bi podijelio rusku viziju budućnosti multilateralizma. Vidjeli smo šta ruska ideja multilateralizma znači za svijet. Nakon više od godinu dana ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik Putin je donio neviđenu patnju u tu zemlju, dok gazi po Povelji UN-a. Hiljade Ukrajinaca je ubijeno. Milioni su raseljeni. Širom svijeta, milijarde se suočavaju sa visokim cijenama robe i nesigurnošću hrane", istakla je stalna predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Barabara Woodward.

"Organizacijom ove debate, Rusija se pokušava prikazati braniocem Povelje UN-a i multilateralizma. To je cinično. Svi mi znamo da dok Rusija uništava, mi gradimo. Dok oni krše, mi štitimo Povelju UN-a. Generalna skupština UN-a, Međunarodi sud pravde i Međunarodni krivični sud. Gdje god pogledate, Rusija je u prekršaju", navodi Olof Skoog, šef delegacije EU u UN-u.

Lavrov je u svom maniru nastavio izlagati svoje argumente za prekompoziciju međunarodnog poretka.

"Hajde da nazovemo stvari onakvim kakve jesu. Niko nije dozvolio zapadnoj manjini da govori u ime cijelog čovječanstva. Postoji potreba da se poštuju sve članice međunarone zajednice. Nametanjem poretka zasnovanog na pravu, njegovi sponzori arogantno odbacuju ključna načela Povelje UN-a, suverenitet i jednakost država."

Kina, koja je već dobila epitet supersile, posebno je kritizirala politiku sankcija prema Rusiji. Bolji poznavaoci bi rekli – logično.

"Jednostrane sankcije koje su nametnule Sjedinjene Države i druge zemlje izvan mandata Vijeća sigurnosti su u potpunosti zarad održavanja njihove hegemonije, tehnološkog monopola i ideologije. Njihova praksa nema nikakvu pravnu osnovu. Ovo je u suštoj suprotnosti sa razvojem i napretkom svijeta."

Sankcije otežavaju trgovinu posebno tehnološki važne robe, i to je zasigurno ono što Kini smeta. No sigurno se ne protivi okretanju Rusije prema azijskim tržištima jer je rat u Ukrajini uzrokovao nabavaku nafte i gasa po veoma povoljnim cijenama za Kinu, i dakako Indiju. No, u svojoj viziji multipolarnog svijeta, i Rusija vidi svoju ulogu na Dalekom Istoku.

"Nije tajna da je cilj indijsko-pacifičke strategije da suzbije Kinu i da izoluje Rusiju. Tako zapadne kolege shvataju efikasan multilateralizam u azijsko-pacifičkom regionu", smatra Lavrov.

U daljnjem razvoju događaja, za Rusiju je posebno važno kako će se pozicionirati Kina u vezi sa invazijom na Ukrajinu, čemu svjedoči i vrlo odmjerena reakcija Moskve na telefonski razgovor predsjednika Kine i Ukrajine, Xi Jinpinga i Volodimira Zelenskog. Uoči dolaska u Njujork, Lavrov je obavio turneju po Latinoameričkim zemljama, u nastojanju da snaži ekonomsku saradnju kao zalog za političku podršku. Također, Moskva jača i saradnju sa članicama pakta BRIKS, a kao dobra ilustracija te nakane može poslužiti i nakana predsjednika Južnoafričke republike Sirila Ramafose da njegova zemlja istupi iz članstva Međunarodnog krivičnog suda kako bi mogao ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina na samitu BRIKS-a planiranom za august ove godine.

federalna.ba