Demir: Veliki broj područja u Federaciji BiH izložen je riziku od bujičnih tokova

S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.

Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.

- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir..

Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.

Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.

- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.

Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.

-Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.

federalna.ba/Fena