Prilog: Irena Antić

Delegacije iz RS-a obilježile 32. godišnjicu događaja u Dobrovoljačkoj ulici

Delegacije iz entiteta Republika Srpska obilježile su u Sarajevu 32. godišnjicu događaja u Dobrovoljačkoj ulici. Položeno je cvijeće i odata počast stradalim pripadnicima bivše JNA koji su poginuli 3. maja 1992. godine, tokom povlačenja iz kasarne na Bistriku, kada je došlo do razmjene vatre sa patriotskim jedinicama Bosne i Hercegovine. Poginulo je šest pripadnika JNA i jedna žena. Do sukoba je došlo dan nakon odlučujuće bitke za odbranu Sarajeva i sprečavanja državnog udara. Događaji u Dobrovoljačkoj ulici godinama su za Beograd i Banju Luku predmet pokušaja manipulacije i revizionizma, kroz političke pritiske na pravosudne institucije, iako su sudovi u Hagu i Londonu utvrdili da u Dobrovoljačkoj ulici nije bilo ratnog zločina te da je kolona JNA bila legitimna vojna meta.

Obustava saobraćaja, zabrana kretanja pješaka u centralnim dijelovima Sarajeva. Delegacije iz bh. entiteta RS, zvanično zbog praznika, nešto ranije nego inače, na obilježavanju 32. godišnjice događaja u Dobrovoljačkoj ulici. Među prisutnima, Viktor Nuždić iz Centra za istraživanje rata i ratnih zločina RS-a, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica Branimir Kujić i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS-a Vukota Govedarica.

Podsjećamo, 3. maja 1992, tokom povlačenja pripadnika JNA iz kasarne na Bistriku, došlo je do razmjene vatre između patriotskih jedinica Bosne i Hercegovine i tadašnje JNA. Poginulo je šest pripadnika JNA i jedna žena. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za oslobađanje, dan ranije na aerodromu u Sarajevu zarobljenog, predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića i članova bh. delegacije koje su zarobili pripadnici bivše JNA, po povratku sa mirovnih pregovora u Lisabonu. Godinama servirane neistine iz Banje Luke i Beograda o broju stradalih pripadnika JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici, demantirao je svojom izjavom 2000. godine tadašnji komandant druge vojne oblasti general Milutin Kukanjac.

Do sukoba u Dobrovoljačkoj ulici došlo je dan nakon odlučujuće bitke za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine i sprečavanja državnog udara. Događaji u Dobrovoljačkoj ulici godinama su za Beograd i Banju Luku predmet pokušaja manipulacije i revizionizma, kroz političke pritiske na pravosudne institucije, iako su Haški tribunal i sud u Londonu, u slučaju Ganić, utvrdili da u Dobrovoljačkoj ulici nije bilo ratnog zločina i da je kolona JNA bila legitimna vojna meta. Također, sud u Beču, u vezi s istim okolnostima, donio je odluku u korist generala Jovana Divjaka. Ipak, sve ove godine politički vrh Srbije i RS-a te boračke organizacije iz tog bh. entiteta ne odustaju od pokušaja prekrajanja historijski utvrđenih i pravno potvrđenih činjenica. Da je tužiteljstvo BiH bilo efikasnije, tačka na slučaj Dobrovoljačka davno je mogla biti stavljena, a heroji i patriote, koji su gotovo goloruki, srcima i životom, odbranili Sarajevo, ne bi danas razmišljali o tome da li će i kada Beograd i Banja Luka servirati neke nove podvale, sa ciljem dovođenja u pitanje časne odbrane BiH i karaktera rata u našoj zemlji.

U aprilu 2022. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv 10 osoba u predmetu Dobrovoljačka. Optuženi se terete da su, u okviru svojih funkcija i ovlaštenja, u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenim, planirali, podstrekivali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu civila i vojnika, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, te da nisu spriječili ubistva i ranjavanje niti kaznili izvršioce. U ovom predmetu optuženi su: Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško. Istragom je bio obuhvaćen i Kerim Lučarević, ali se nije našao u optužnici.

Pripadnici Zelenih beretki i drugih patriotskih organizacija današnji dolazak delegacije iz RS-a nisu željeli komentirati. Oni će se, kao i prethodnih godina, poručili su, okupiti 3. maja da bi odali počast svojim poginulim saborcima. Još jednom su podsjetili da su 2. i 3, maj najznačajniji datumi u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

godišnjica ubojstva Stupsko brdo granatiranje
0 23.05.2024 11:00
Turski specijaliteti egejska regija Sarajevo
0 23.05.2024 10:36
Andrija Mandić Crna Gora rezolucija
0 23.05.2024 10:33