Deklaracija Domovinskog pokreta o trećem entitetu izazvala osude i burne reakcije

Prilog: Amra Ličina

Nova Deklaracija Domovinskog pokreta o trećem entitetu podigla je na noge i Zagreb i Sarajevo. Dok stranka Ivana Penave putem Hrvatskog sabora traži novu izbornu jedinicu pod prijetnjom obnove Herceg-
-Bosne, premijer Plenković i šef diplomatije Grlić Radman ograđuju se od ove inicijative. Istovremeno, iz Sarajeva stižu oštre osude zbog novog udara na Dejtonski sporazum.

Svega pet sedmica nakon što je skandalozna maketa trećeg entiteta na zagrebačkom TradFestu uzburkala regiju, priča o prekrajanju Bosne i Hercegovine dobila je i svoj zvanični, parlamentarni format. Domovinski pokret formalno je uputio ključnim institucijama vlasti u Hrvatskoj i koalicijskim partnerima Deklaraciju o Hrvatima u BiH, u kojoj traže uspostavljanje nove hrvatske izborne jedinice u Federaciji. Iz stranke Ivana Penave naglašavaju da ta jedinica ne mora imati teritorijalni kontinuitet te da smeta samo onima koji Hrvatima biraju lažne predstavnike. Domovinski pokret otvoreno prijeti ukoliko prijedlog bude odbijen:

„Ukoliko i ovaj pomirljivi i konstruktivni prijedlog ne bude prihvaćen – sasvim je jasno da hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa prije sporazuma – a to bi značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne u čemu će tada imati našu punu potporu!“
Međutim, ova deklaracija ubrzo je naišla na zid u Banskim dvorima. Unutar Vlade Hrvatske izbio je raskol, jer DP-ovi ministri, prema tvrdnjama premijera, za dokument uopšte nisu znali. Premijer Andrej Plenković oštro je kritikovao ovakav stil partnera:

„Meni nije bilo poznato da će postojati takva inicijativa što se tiče brige o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnom narodu, pa mislim da nijedna Hrvatska vlada nije učinila koliko smo mi učinili u proteklih deset godina. Ovo je očito jedan napor, političke vidljivosti DP-a, pretpostavljam, o temi Bosni i Hercegovine i pravima Hrvata. Razgovarat ćemo na koaliciji pa ćemo vidjeti koji je smisao te inicijative. Da bi se nešto promijenilo u Bosni i Hercegovini nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska. Potrebno i da drugi na to pristanu, u tome je cijela igra.„

U smirivanje diplomatske štete uključio se i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji upozorava da DP-ove poruke pred izbore mogu ugroziti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini:

„Hrvatska isključivo podržava teritorijalni integritet, suverenu i cjelovitu BiH, državu dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Imamo ozbiljne rezerve prema akcijama iza leđa koalicije.“

Da su Penavini planovi u potpunom neskladu sa zvaničnom strategijom Hrvatske, potvrđuje i dugogodišnji diplomat i savjetnik Mate Granić. On ističe da se u Zagrebu danas uopšte ne razgovara o Herceg-Bosni kao teritorijalnom entitetu niti o promjenama granica. Glavni fokus službene politike, naglašava Granić, ostaje isključivo na ustavnoj konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju Hrvata unutar postojećih granica Bosne i Hercegovine:
„U ovom trenutku u Zagrebu se isključivo razgovara o tome da mora prihvatiti i bošnjačka i srpska strana da su tri naroda konstitutivna i da Hrvati imaju sva prava po tome. Jedno od najizraženijih glavnih pitanja je da Hrvati sami mogu birati svog člana Predsjedništva. U ovom trenutku treba se boriti za konstitutivnost. Ako ne uspije to, naravno da se tu očekuje da u tome pomognu i Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, u ovom slučaju to je primarno.„

Očekivano, Deklaracija Domovinskog pokreta izazvala je žestoke reakcije u Bosni i Hercegovini. Šef bosanskohercegovačke diplomatije Elmedin Konaković upozorava na opasne poruke iz Hrvatske i neprihvatljive prijetnje formiranjem paradržave Herceg-Bosne.

„Poruke o trećem entitetu i Herceg-Bosni su skandalozne i nedopustive. Budno pratimo situaciju i niko neće dopustiti narušavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.“

Sličnog je stava i državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović, koji poručuje da je riječ o direktnom udaru na ustavni poredak i stvaranju geta za Bošnjake:

„Tuđman i Milošević su u fazi agresije na BiH dogovorili da se hrvatski živalj iz BiH preseli u Federaciju. I onda, danas, na način da se na štetu i na uštrb životnog prostora Bošnjaka i Federacije generalno u BiH rješava hrvatsko nacionalno pitanje, na način da se sužava životni prostor Bošnjancima sa 23% na nekih ispod 20%. Iz tog razloga, smatram da je ovakav način komunikacije neprihvatljiv i za svaku osudu, bez obzira na to o kome se radi.“
Od skandaloznih karata s TradFesta krajem aprila do ultimatuma,  tema trećeg entiteta ponovo služi za unutarstranačke obračune u Zagrebu. Analitičari upozoravaju da dok desnica pumpa mišiće radi političkih poena, zvanična politika Hrvatske ostaje pri stavu o cjelovitoj Bosni i Hercegovini. Sastanak vladajuće koalicije u Hrvatskoj zakazan je već za sutra, kada će Plenković morati raščistiti račune s Penavom oko ove akcije, kako je kazao, iza leđa partnera.