Danska pošta nakon 400 godina više neće dostavljati pisma

Danska pošta će dostaviti svoje posljednje pismo 30. decembra, čime se završava više od 400 godina dugu tradiciju, prenosi The Guardian.

Ranije ove godine, PostNord, kompanija formirana 2009. godine spajanjem švedske i danske pošte, objavila je odluku o prekidu dostave pisama. Kompanija je navela da će u Danskoj smanjiti 1.500 radnih mjesta i ukloniti 1.500 crvenih poštanskih sandučića, ističući „povećanu digitalizaciju“ danskog društva.

Opisujući Dansku kao „jednu od najdigitalizovanijih zemalja na svijetu“, PostNord je naveo da je potražnja za pismima „drastično pala“, dok online kupovina nastavlja rasti. Zbog toga je odlučeno da se fokus prebaci na pakete.

Prodaja crvenih poštanskih sandučića

Za samo tri sata, 1.000 od karakterističnih poštanskih sandučića, koji su već uklonjeni, je prodato kada su pušteni u prodaju ranije ovog mjeseca. Cijena je iznosila 2.000 DKK (oko 525 KM) za sandučiće u dobrom stanju i 1.500 DKK (oko 393 KM) za one nešto istrošenije. Još 200 će biti ponuđeno na aukciji u januaru. PostNord, koji će nastaviti dostavu pisama u Švedskoj, najavio je da će u ograničenom roku refundirati neiskorištene danske markice.

Danci će i dalje moći slati pisma koristeći dostavnu kompaniju Dao, koja već dostavlja pisma u Danskoj, ali će od 1. januara proširiti svoje usluge sa oko 30 miliona pisama u 2025. na 80 miliona sljedeće godine. Međutim, korisnici će morati otići u Dao prodavnicu da pošalju pisma – ili platiti dodatno za kućnu dostavu – te platiti poštarinu online ili putem aplikacije.

Povijest i pad slanja pisama

Danska pošta je bila odgovorna za dostavu pisama u zemlji od 1624. godine. U posljednjih 25 godina, slanje pisama u Danskoj je značajno opalo – za više od 90%.

Ipak, dokazi sugerišu da bi moglo doći do obnove pisanja pisama među mlađom populacijom. Dao je naveo da istraživanje pokazuje da osobe između 18 i 34 godine šalju dva do tri puta više pisama nego druge starosne grupe. Trend istraživač Mads Arlien-Søborg tvrdi da je porast posljedica toga što mladi traže „protutežu digitalnoj preopterećenosti“. Pisanje pisama, kaže on, postalo je „svjesni izbor“.

Pravna obaveza dostave pisama

Prema danskom zakonu, opcija slanja pisma mora postojati. To znači da, ako Dao prestane dostavljati pisma, vlada bi bila obavezna imenovati drugu kompaniju za tu uslugu.

Izvori iz Ministarstva transporta ističu da neće biti „praktične razlike“ u novoj godini – ljudi će i dalje moći slati i primati pisma, ali preko druge kompanije. Svaka značajnost promjene je, prema njima, isključivo „sentimentalna“.

Magnus Restofte, direktor Muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija u Kopenhagenu, rekao je da je teško vratiti se na fizičku poštu ako digitalna komunikacija prestane. „Ne možemo se vratiti na ono što je nekada bilo. Treba uzeti u obzir da smo jedna od najdigitalizovanijih zemalja na svijetu.“

U okviru MitID sistema – danskog nacionalnog digitalnog ID-a – sve zvanične komunikacije od vlasti se automatski šalju putem „digitalne pošte“. Iako postoji opcija isključivanja i primanja fizičke pošte, malo ko je koristi. Danas je 97% stanovništva Danske starijeg od 15 godina registrovano u MitID, dok je samo 5% odlučilo primati fizičku poštu.

Vrijednost fizičkih pisama

Restofte je naveo da je danska javnost bila „prilično pragmatična“ prema promjeni u poštanskim uslugama jer malo ko više prima fizička pisma. Neki mlađi ljudi nikada nisu slali fizičko pismo. Međutim, rijetkost fizičkih pisama povećala je njihovu vrijednost. „Zanimljivo je da je zapravo primanje fizičkog pisma izuzetno vrijedno. Ljudi znaju da, ako napišu pismo rukom, troše vrijeme i novac.“

Kim Pedersen, zamjenik izvršnog direktora PostNord Danska, rekao je: „Bili smo danska pošta 400 godina, i zbog toga je teško donijeti odluku da završimo taj dio naše historije. Danci su sve digitalniji i to znači da danas postoji vrlo malo pisama, a pad nastavlja tako značajno da tržište pisama više nije profitabilno.“

federalna.ba