Dan znanosti u FBiH: Prelog je svoj znanstveni rad poklonio čovječanstvu

U povodu Dana znanosti u Federaciji BiH, a u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, u mostarskom Parku nobelovaca u petak je položeno cvijeće kod spomenika znanstveniku i nobelovcu Vladimiru Prelogu.

Dan znanosti u Federaciji obilježava se 12. prosinca s ciljem populariziranja znanosti i znanstveno-istraživačkog rada u javnosti, posebice među mladima, učenicima i studentima.

Pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije Jasmin Branković tom je prigodom kazao kako je znanost integrirajući faktor koji doprinosi dobrobiti društva i njegovom tehnološkom i ekonomskom razvoju.

- Prelog je tipičan primjer toga. On se uvijek deklarirao kao građanin svijeta jer rođen je u Sarajevu, a živio je u mnogim drugim gradovima i zemljama. Impresivne rezultate svoga rada zbog toga nije mogao dati samo jednom gradu, jednoj državi i jednom narodu, već ih je poklonio cijelom čovječanstvu - rekao je Branković.

Po njegovim riječima, ako je znanost prava i ako uvažava etičke i univerzalne vrijednosti, ona će služiti na dobrobit cijelome svijetu te "iako za Preloga volimo reći da je naš, on zapravo pripada svima".

- Federalna vlada je na našu inicijativu 12. prosinca proglasila Danom znanosti u Federaciji BiH kako bi odala pijetet Vladimiru Prelogu, koji je baš na taj dan 1975. godine primio Nobela za kemiju. Uputili smo poziv svim muzejima, arhivima i institutima na području Federacije BiH da organiziraju dan otvorenih vrata, uz prezentaciju svojih izložbenih, istraživačkih i izdavačkih kapaciteta i projekata. Ovo bi omogućilo da se ove godine Dan znanosti obilježi na prostoru čitave Federacije BiH - dodao je Branković.

Govoreći o izdvajanjima za znanost, Branković je kazao kako točan podatak koliko Bosna i Hercegovina ulaže u tu oblast, zapravo, nitko ni nema, ali je taj iznos nedovoljan.

- Mi jako malo ulažemo u razvoj znanosti, a nemoguće je čak točno utvrditi kolika su ta izdvajanja iz razloga jer je to podijeljeno na različite razine, što nije zbirno prezentirano. Mi pretpostavljamo da to iznosi 0,3 posto BDP-a, a "normalne" države imaju postotke od 2 posto s tendencijom rasta na 3 posto. Usporedio bih to s BiH prije rata kada su ulaganja u znanost iznosila jedan posto BDP-a i kada smo imali gigante poput Energoinvesta, UNIS-a i Sokola. Tada smo bili konkurentni i čak prednjačili ispred nekih vrlo poznatih svjetskih tvrtki poput Philipsa ili Siemensa. Bili su to rezultati velikih ulaganja u znanost - istaknuo je Branković.

federalna.ba/Fena