Dan uoči Lokalnih izbora oči javnosti usmjerene u SIP BIH

Počela je izborna šutnja uoči. Dan uoči Lokalnih izbora, oči javnosti uprte su u Središnje izborno povjerenstvo BiH koje odlučuje  o eventualnom odgađanju izbora u poplavama i klizištima pogođenim općinama.

Zbog posljedica uzrokovanih poplavama i klizištima koje su pogodile pojedine općine i gradove u Bosni i Hercegovini, SIP BiH od jučer je u stalnom zasjedanju kako bi osigurao da se izborni proces odvija nesmetano.

Iz SIP-a su zatražili od svih općinskih i gradskih izbornih povjerenstava hitno dostavljanje informacija o stanju na terenu, a poseban naglasak stavljen je na sigurnost izbornog materijala, pristupačnost biračkih mjesta i stanje prometne infrastrukture.

Nakon svih prikupljenih informacija, očekuje se da će SIP BiH danas donijeti odluku o eventualnom odgađanju izbora u pojedinim sredinama.

Biraju se 143 gradonačelnika i načelnika te 3.200 vijećnika

Na ovim lokalnim izborima građani će birati 143 gradonačelnika i načelnika u lokalnim zajednicama u oba entiteta. Pored toga, birat će ukupno 3.200 vijećnika i odbornika u gradskim i općinskim vijećima u Federaciji BiH te gradskim, odnosno skupštinama općina u Republici Srpskoj, kao i novi saziv Skupštine Brčko distrikta.

Središnje izborno povjerenstvo ovjerilo je kandidature ukupno 296 političkih subjekata za lokalne izbore, od čega 110 političkih stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata i 43 nezavisna kandidata nacionalnih manjina te devet lista nezavisnih kandidata.

Ovjereno je ukupno 26.089 kandidatura pojedinaca, od čega su 25.703 kandidata za skupštine općina, među kojima je 10.983 žena. Kada je riječ o kandidatima za načelnike, odnosno gradonačelnike, njih ima 386, od čega 29 žena.

Pravo glasa ima 3.406.088 birača, od čega je 44.789 građana registrirano za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.

Kako glasovati?

Načelnici i gradonačelnici biraju se po principu jednostavne većine pri čemu je pobjednik kandidat sa najvećim brojem glasova, dok se članovi vijeća i skupština biraju proporcionalnom zastupljenosti otvorenih lista, pri čemu broj mandata u vijeću varira u zavisnosti od broja stanovništva.

Za razliku od dosadašnje prakse, kada su birači na listiću mogli zaokružiti koliko god žele kandidata unutar jedne političke opcije, sada je moguće zaokružiti najviše tri.

Kada je riječ o izboru načelnika i gradonačelnika, glasački listić bit će važeći ako označite X ispred imena samo jednog kandidata.

Kako se biraju gradonačelnici?

Gradonačelnici se biraju izravno u većini lokalnih zajednica, a iznimke su Mostar, Sarajevo te Brčko distrikt BiH.

Specifičan je Mostar gdje će ovo biti drugi izbori nakon političkog sporazuma potpisanog 2020. godine i prvi izbori od 2008. godine koji će se održati u isto vrijeme kada i u ostatku zemlje.

Izbori u Mostaru održavaju se po mješovitom proporcionalnom sustavu predstavljanja, gdje će se birati ukupno 35 vijećnika, odnosno 22 vijećnika iz šest gradskih područja i 13 s gradske liste.

Gradonačelnik Mostara bira se dvotrećinskom većinom u Gradskom vijeću. U slučaju da ni jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu u dva kruga glasanja, prvi čovjek grada bira se u trećem krugu u kojem je dovoljna prosta većina prisutnih vijećnika.

Gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo dijele se na četiri i šest općina, koje biraju gradska vijeća, odnosno skupštinu. Gradonačelnik Sarajeva bira se neizravno, dok se gradonačelnik Istočnog Sarajeva od lokalnih izbora 2020. godine bira izravno.

U Brčko distriktu BiH biraju se predstavnici u Skupštini, koji naknadno biraju gradonačelnika Brčkog.

Nove tehnologije

Prvi put u povijesti BiH, na određenim biračkim mjestima bit će testirane nove izborne tehnologije. Ove tehnologije, iako planirane za punu implementaciju na Općim izborima 2026. godine, bit će testirane s ciljem osiguravanja većeg integriteta izbora.

Pilot projekti uključuju autentifikaciju birača, automatsko prebrojavanje glasova putem optičkih skenera, biometrijsku identifikaciju te video nadzor biračkih mjesta.

Skeneri će biti postavljeni na 145 biračkih mjesta, u sedam izbornih jedinica: Vogošća, Visoko, Tuzla, Mostar, Stolac, Novi Grad i Prijedor. Kako je ranije rečeno, glasovanje je identično kao na glasačkim mjestima, samo što je sada pored glasačke kutije postavljen skener u koji se ubaci glasački listić, a koji potom može biti prihvaćen ili odbačen ukoliko skener uoči neke nepravilnosti.

Tvrdi se kako neće biti moguće glasati umjesto umrlih na biračkim popisima, kao ni glasanje u ime onih koji odluče da ne izađu tog dana na izbore.

Osim toga, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u ožujku ove godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BIH, na izbornim listama više se ne mogu naći ratni zločinci, kao što je to bio slučaj u prošlosti.

U nekim mjestima već poznati načelnici

U 12 gradova i općina već se znaju načelnici i gradonačelnici jer u tim sredinama postoji samo jedan kandidat za tu funkciju. Neki od njih će tek preuzeti tu dužnost kao jedini kandidati na izborima, dok su drugi već na čelu tih lokalnih zajednica i idu u sigurni novi mandat.

Ova situacija je posljedica činjenice da oporba u tim sredinama ne vidi šanse za uspjeh i radije preusmjerava resurse u druge općine gdje smatraju da imaju veću podršku.

Ukupni troškovi Lokalnih izbora 2024. godine iznose 19 milijuna maraka.

federalna.ba/Fena