Da li priča o podjeli države služi da skrene pažnju sa stvarnih problema?
Ideje o otcjepljenju RS-a nisu novost, ali su svakako dobile novi vjetar u leđa nakon pojave navodnog non papera koji se bavi prekrajanjem granica na Balkanu. Takva vizija nekada se pokušavala ostvariti ratom, a sada papirima i, navodno, dogovorom. No, je li u pozadini nešto drugo?
“Ovo nije pustinja, ovo nije Azija, ovo nije Afrika. Ovo nije zaostali svijet. Ovo je bogata zemlja, a siromašna država, siromašnih građana. Neko je, dakle, projektovao naše siromaštvo”, kaže sociolog Esad Bajtal.
I projektuju nam stalno. Doduše, ništa od čega bismo bolje živjeli. Umjesto toga, danima je glavno pitanje: ostati u jednoj državi ili je podijeliti? I kojim putem. SNSD je otišao i korak dalje, pa bi sa predstavnicima tri naroda iz Federacije da sjednu i razgovaraju o budućnosti države. Teško je povjerovati da bi od ovoga moglo biti konkretnih posljedica, ali da se iza kulisa kriju opasne igre - to je već moguće.
“A to je napraviti BiH potpuno nefunkcionalnom, ogaditi je, da kažem, ljudima - i Srbima i Bošnjacima i Hrvatima, pokazati da je ona nesposobna da rješava
njihove probleme, pokazati da je ona beskorisna i onda je logično da bi naredni korak bio - šta će nam ta država i čemu ona služi”, pojašnjava politički analitičar Srđan Puhalo.
Napadi na državu, ideje o razlazu i nezavisnosti RS-a nisu novost. Slušamo ih najmanje deceniju. U međuvremenu, građani gladuju. Entitet Republika Srpska je prezadužen, u Federaciji vakcina nema, neriješeni slučajevi u oba entiteta na čekanju. Time se vlast ne bavi, a trebala bi. Da li priča o podjeli služi samo da skrene pažnju?
“Problemi su posljedica njihovog načina rada i nerada, njihovog politikantstva, njihovog bavljenja sobom, svojim džepom, umjesto interesom građana, nacija, naroda, kako oni to već sve zovu. Oni koji ovo igraju i koji ovo rade, zapravo je očito da to rade tako da bi maskirali neuspjehe vlastitih politika, odnosno da bi izbjegli odgovor na pitanje zašto je nama ovako, a zašto je njima onako kako je”, tvrdi Bajtal.
Zabrinjava to što se o razduživanju priča van naše zemlje, no naši sagovornici vjeruju da svijet ne bi ponovo gledao reprizu devedesetih. U BiH, pak, ratne priče donose političke poene, pa ćemo ih, izvjesno je, slušati i narednih dana, mjeseci i godina. A biti posljednji po kupovnoj moći u Evropi.
federalna.ba