Da li je Kuba na ekonomskoj raskrsnici?
Kubanska vlada sprovodi finansijsku reformu kojom će, kako kaže, smanjiti subvencije građanima, preurediti valutni kurs i povećati plate.
Više od 60 godina Kuba je građanima gotovo besplatno davala rižu, mlijeko, grah, šećer, piletinu, čak i cigarete, skoro besplatna je bila i struja, što je mnogima omogućilo da žive.
Mjesečnu korpu sa 19 osnovnih namirnica Kubanci su do kraja prošle godine plaćali svega 0,75 dolara (0,6 eura), a od ovog mjeseca ih ona košta deset puta više - sedam dolara (5,76 eura).
Novim mjerama vlada želi da poveća produktivnost i ublaži ekonomsku krizu preuređujući socijalistički poredak, ali zadržavajući opšte beneficije za građane u zdravstvu i obrazovanju.
"To je veliki pomak za društvo koje je 62 godine živjelo i funkcionisalo na isti način", rekao je kubanski ekonomista Rikardo Tores i dodao da je osnovna "poruka: za iole lagodan život mora se naći posao".
Pored pandemije korona virusa sa kojom se bori cijeli svijet, Kuba se bori i s padom bruto domaćeg proizvoda za 11 posto i gubitkom od 5,6 milijardi dolara prihoda zbog ekonomskih sankcija koje je protiv te zemlje ponovo uveo odlazeći predsjednik SAD-a Donald Trump.
Obrazovne i zdravstvene usluge i dalje su besplatne, a vlada će i dalje davati mlijeko za djecu do sedam godina i hranu ugroženim grupama.
Međutim, mnogi smatraju da će reforme dovesti do povećanja nejednakosti u društvu.
Politički analitičar Harold Cárdenas je ocijenio da bi bilo pretjerano reći da je ovo početak kraja kubanskog socijalističkog sistema, ali da će se mnoge stvari promijeniti.
Oko sedam od 11 miliona Kubanaca je radno sposobno, a nezaposleno je 2,7 miliona ljudi koji dane povode na ulicama u besposlici.
Vlada ne kaže kako će ih zaposliti, već je samo za kraj ove godine načelno najavila zakon o "podsticanju privatnog biznisa".
Najvidljivija trenutna promjena već sada je eliminacija "konvertibilnog pezosa", kubanske valute s deviznim značenjem, povezane s dolarom koja je imala za cilj izvlačenje novca iz inostranstva koji je bio potreban za kupovinu mnogih dobara, često čak i osnovnih stvari, koje je teško naći a platiti "običnim pesosima".
Taj sistem dvostruke valute uveden 1994. godine da bi ublažio krizu prouzrokovanu gubitkom pomoći i subvencionisanom trgovinom poslije raspada Sovjetskog Saveza. Ali taj sistem je srezao vladine račune, obeshrabrio izvoz i zapošljavanje i finansirao neefikasne državne kompanije koje sada imaju godinu dana da dokažu svoju održivost ili se zatvore. Zato će od sada u opticaju biti samo "kubanski pezos".
Pored toga, vlada povećava plate - učetverostručila ih je u nekim slučajevima, i podiže minimalnu platu sa 20 (16,5 eura) na 87 dolara (71,5 eura) mjesečno.
Ali malo ko na Kubi pozdravlja promjenu jer su cijene mnoge robe, uključujući hranu i benzin, takođe porasle. Na primer, kilogram pirinča koštao je 0,25 pezosa, a sada je 7,0 pezosa - 28 puta više. Cijena gasa za kuvanje skočila je više od 20 puta. Cijena prevoza autobusa upetestručena je.
Toliko je žalbi na nove cijene, posebno električne energije, da su vlasti nedavno na javnoj TV objavile da su ih smanjile.
Reforma također pogađa rastući privatni sektor Kube, koji je vlada periodično proširivala ili smanjivala pošto ga je dopustila 1993. godine i gdje je nastalo 600.000 radnih mjesta samo u protekloj deceniji.
Uprkos opštoj zabrinutosti, predsjednik Miguel Mario Díaz-Canel je obećao da niko neće biti ostavljen po strani već je cilj, rekao je on, da se svim Kubancima "garantuje veća jednakost u pristupu mogućnostima, pravima i socijalnoj pravdi" i to ne kroz egalitarizam, već "jačanjem interesa i motivacije za rad".
federalna.ba/Beta