Dan ružičastih majica podsjetnik da borba protiv vršnjačkog nasilja počinje u obitelji

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja – Dana ružičastih majica, nadležne institucije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu poručuju da, iako vršnjačko nasilje nije u značajnom porastu u odnosu na prethodne godine, nema mjesta opuštanju.

Aktivnosti koje provodi Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, u suradnji sa školama i stručnim organizacijama, usmjerene su na stvaranje sigurnijeg okruženja za učenike. Na svaki prijavljeni oblik nasilja reagira se odmah, a ključnu ulogu u ranom prepoznavanju problema imaju roditelji i školsko osoblje.

Dan ružičastih majica je Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, stoga je važno ne gledati na ovaj problem kroz ružičaste naočale i ne zatvarati oči, već pravovremeno reagirati. Učenici ističu kako se eventualni problemi u njihovim školama nastoje riješiti u začetku.

Merim, učenica Srednje mašinsko-saobraćajne škole Mostar, kazala je kako učenici nastoje prijaviti probleme čim se pojave.

„Uvijek je bilo određenih nesuglasica i nasilja, ali ništa pretjerano, jer uglavnom nastojimo da se to riješi na početku. Prijavimo profesorima, pedagozima i drugim zaposlenima u školi kako ne bi došlo do većih problema“, izjavila je Merim.

Sličnog mišljenja je i učenica iste škole Ajla, koja je istaknula važnost pravodobne reakcije. „Kod nas u školi zaista nema takvih oblika nasilja. Ako se pojavi neka sitnica, odmah se obratimo razredniku ili drugim zaposlenima u školi“, rekla je Ajla.

Prva stanica za prijavu nasilja je školska ustanova. Nakon 2012. godine i usvajanja Protokola o postupanju u slučajevima nasilja, sve škole su u obvezi imati vlastiti preventivni plan te dostavljati izvješća o evidentiranim slučajevima. Ipak, problem predstavlja nedostatak psihologa u školama, pa su za ove situacije najčešće zaduženi pedagozi i nastavno osoblje, ističu u nadležnom resorno ministarstvu.

Stručna savjetnica u Ministarstvu obrazovanja, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona Emina Jusufbegović pojasnila je kako se definira vršnjačko nasilje.

„Držimo se definicije Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojoj je nasilje oblik ponašanja koji se ponavlja, uz neravnotežu moći, gdje se žrtva ne može adekvatno braniti. Kod vršnjačkog nasilja često ne postoji konkretan razlog za zlostavljanje, već je riječ o kontinuiranom obrascu ponašanja“, kazala je Jusufbegović.

Osim fizičkog nasilja, sve su prisutniji i psihički oblici zlostavljanja, poput vrijeđanja, ismijavanja, isključivanja iz društva, ali i nasilja putem digitalnih tehnologija.

Ministar unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Marijo Marić naglasio je kako iza svake statistike stoji konkretno dijete kojem je potrebna zaštita.

„Iako statistički prikazujemo određene podatke, iza svake brojke nalazi se dijete kojem su potrebni zaštita i podrška. Osim tradicionalnih oblika nasilja, sve je prisutniji cyberbullying, odnosno nasilje u digitalnom okruženju“, istaknuo je Marić.

U slučajevima težih ili ponovljenih napada policija evidentira događaj i utvrđuje sve okolnosti, a iz MUP-a poručuju kako maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje nisu u porastu, ali i dalje zahtijevaju stalnu pozornost društva. Podsjećaju i da su, prema zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, kazneno odgovorne maloljetne osobe koje su navršile 14 godina.

Dan ružičastih majica stoga je podsjetnik da borba protiv vršnjačkog nasilja počinje u obitelji, a nastavlja se u učionicama i institucijama, jer iza svake statistike stoji dijete kojem su potrebni zaštita i podrška.

federalna.ba