Crveni križ SBK na okruglom stolu o unapređenju dobrovoljnog darivanja krvi
Za samo dvije bolnice u Srednjobosanskom kantonu godišnje je potrebno oko šest hiljada doza krvi. Tome treba dodati još nešto više od hiljadu doza neophodnih za onkološke pacijente ovoga kantona, koji se liječe u Sarajevu. Stoga je o načinu poboljšanja dobrovoljnog darivanja krvi, razgovarano na okruglom stolu u organizaciji Crvenog križa.
Elvir Zahirović iz Novog Travnika, prvi put je ovu dragocjenu tečnost dao sa osamnaest godina i do sada je to učinio sedamdeset i dva puta, znajući da spašava nečiji život. Zato je on, ali ne i svi dobrovoljni darivatelji „nagrađen“ besplatnom zdravstvenom markicom, koja na godišnjem nivou košta 29 maraka. Elvir kaže da ne traži ništa, izuzev jednakosti među njih tri hiljade koji ne razmišljaju o tome hoće li dati svoju krv da bi spasili nečiji život.
“Ja bih se svoje markice odrekao, dao bih je svom kolegi koji je pet puta darovao krv, možda on nije u mogućnosti da uzme markicu. Ta markica ne znači meni koji sam dao 72 puta, a možda njemu znači koji je dao pet puta”, kazao je Elvir Zahirović, dobrovoljni darivatelj krvi.
Sekretar Crvenog križa SBK, Refik Džaja, ukazao je na važnost darivatelja krvi: “Mi pokušavamo u CK da iskoristimo i pokažemo da smo humani ljudi i da ovi ljudi koji daju krv imaju posebno mjesto kod nas”.
U transfuzijama krvi bolnica Travnik i Fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, a odnedavno i u Jajcu, rade tek tri ljekarke transfuziološke medicine. Akcije dobrovoljnog darivanja krvi moguće je organizirati samo radnim danima u prvoj smjeni - bolest i potreba za krvlju ne bira vrijeme, a dobrovoljnih darivatelja ima, treba se samo, kažu, organizirati.
“Smatramo da bi najbolji način bio da same transfuziologije predlože godišnji plan akcija krvi po općinama i na taj bi način više doza prikupili”, pojasnio je Josip Šakić, sekretar Crvenog križa općine Kreševo i dobrovoljni darivatelj krvi.
Generalni sekretar Crvenog križa FBiH, Daniel Tučić, skrenuo je pažnju na povećanje broja akcija: “Najbitnije je povećati broj akcija dobrovoljnog darivanja krvi, spominjali smo da treba smanjiti obiteljsko darivanje”.
“Kako bi se sva zdravstvena usluga poboljšala u čitavom kantonu, stava sam da doza mora čekati na bolesnika. Mi se ne možemo oslanjati na to da, kada zatreba, tražimo tu krv, zovemo obitelj, zovemo Crveni križ”, istakla je Martina Čolić, specijalista transfuzijske medicine u Općoj bolnici Jajce.
Zajednički se, kaže, mora raditi na promociji darivanja krvi, a oni koji daju krv kao lijek za spašavanje života posebni su ljudi i ne traže mnogo. Osmijeh i ljudskost. Jer oni to isto svojom krvlju daju svima nama.
federalna.ba