Čović nakon izbora otvorio staro pitanje: Izborni zakon ponovno prioritet

Legitimno predstavljanje, relaksacija odnosa i manje političkih blokada – poruke su to koje nakon izbora stižu iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Ipak, uz najave suradnje, ponovno se otvara i pitanje izmjena Izbornog zakona, koje godinama predstavlja jednu od najvećih političkih prepreka u Bosni i Hercegovini. Može li ovo pitanje biti uvjet za formiranje vlasti i hoće li novi saziv vlasti konačno pronaći rješenje prihvatljivo za sve?

Legitimno predstavljanje ponovno u fokusu

Legitimno predstavljanje vraća povjerenje u Bosnu i Hercegovinu – među prvim je ovo porukama nove članice državnog Predsjedništva. HDZ BiH, nakon osam godina, ponovno je u ovoj instituciji. Relaksacija odnosa i manje blokada – sve je to najavljeno i obećano u narednom razdoblju. Ipak, iako su mandat osvojili po starom zakonu, novi Izborni zakon ostaje prioritet.

„Hvala predstavnicima bošnjačkog naroda što su razumjeli koliko je važno da se pretjerano ne uključuju, iako nemamo riješeno izborno zakonodavstvo. Morat ćemo ga prvo riješiti da više nikada ne strepimo na ovakav način, da netko drugi može odlučivati“, poručio je Dragan Čović nakon izbornog trijumfa Darijane Filipović.

Potporu, suradnju, ali i pomoć na europskom putu najavljuju i iz Vlade Republike Hrvatske, uz jasnu poruku premijera Andreja Plenkovića.

„Nadamo se da će sada na dnevni red doći i pitanja uređenja Izbornog zakona. Tako da nema više ovih dilema, s obzirom na postojeći sustav, gdje je uvijek moguće očekivati neke scenarije s kojima Hrvati nisu bili zadovoljni“, izjavio je Plenković.

Izborni zakon kao uvjet

A na domaćoj političkoj sceni stvari stoje otprilike ovako – oni koji imaju moć odlučivati su oni koji su godinama unazad bezuspješno pregovarali o izmjenama Izbornog zakona. Dogovaralo se, potpisivalo, obećavalo – bez rezultata. Presude Europskog suda za ljudska prava i politički zahtjevi godinama su predstavljali nepremostive razlike, tko god je činio vlast. Može li ovaj put biti drugačije?

Novinar Ranko Mavrak smatra da bi pitanje izmjena Izbornog zakona moglo biti postavljeno kao uvjet za formiranje vlasti, ali i upozorava na ranija neispunjena obećanja političara.

„U trgovini političari budu spremni obećati bilo što, a poslije toga ih baš briga hoće li realizirati dana obećanja. To se ne odnosi samo na izmjene Izbornog zakona nego općenito na sve druge reforme koje navodno planiraju provesti. Ovaj put to će biti uvjet, izvjesno je. Hoće li to biti stavljeno na papir, ne znamo. Hoće li biti rokova, ne znamo. Ali hoće li se to realizirati u naredne četiri godine, ne bih se kladio“, poručuje Mavrak.

Konsenzus još bez jasnih obrisa

Dok se još zbrajaju rezultati održanih izbora i crta moguća politička slika zemlje, rano je govoriti o tome čije će ruke u naredne četiri godine imati moć da promijene Izborni zakon. No, činjenica je da su građani većinski birali i izabrali nacionalne stranke. Pojedini analitičari smatraju da je upravo to pokazatelj da je došlo vrijeme i za pronalazak konsenzusa o ovom pitanju.

„Mislim da su kretanja u bošnjačkom političkom tijelu pokazala da je znatno opao interes Bošnjaka za preglasavanje Hrvata, tako što je Demokratska fronta praktično doživjela svoj debakl, ne samo na predsjedničkim izborima u liku gospodina Kovačevića, nego su njezine liste znatno slabije prošle za državnu i federalnu razinu vlasti, pa i za kantonalne“, smatra politički analitičar Milan Sitarski.

Saga koja traje dva desetljeća

Izborni zakon bio je HDZ-ov uvjet i za prethodne izborne cikluse. Partneri su mijenjani, zahtjevi postavljani, ali vlast je ipak uvijek formirana, a izmjene Zakona bezuspješno su zapinjale u parlamentarnoj proceduri. Saga je to koja traje dvadesetak godina, neiscrpna tema, kamen spoticanja i uzrok blokada, ali i alat za pravdanje političke krize i stagnacije zemlje.

A građana, pa i birača, svakih je izbora sve manje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.