Članice EU prijete Komisiji sudom zbog davanja ekstra moći Parlamentu
Članice EU zaprijetile su Evropskoj komisiji sudskim postupcima zbog dodatnih ovlaštenja koja se daju Evropskom parlamentu, sudeći prema pismu u koje je imao uvid briselski portal Politico. U pismu se osporava sporazum koji su postigli Evropski parlament i Komisija prošle godine a koji zakonodavnoj vlasti daje veću ulogu u procesu donošenju odluka. Konačni sadržaj pisma odobriće sutra članice EU.
Savjet, koji predstavlja prijestonice članica, i Parlament, koji čine poslanici direktno izabrani od strane građana, zajedno oblikuju zakone koje predlaže Komisija, izvršna vlast EU. Parlament, koji je često tretiran kao mlađi partner, tokom godina je insistirao na proširenju njegovog uticaja na zakonodavni proces sklapajući dogovore sa Komisijom i braneći svoju ulogu na sudu kad god je smatrao da je nepravedno marginalizovan.
"Savjet je više puta izrazio snažne rezerve" u vezi sa sporazumom, navodi se u nacrtu pisma, kao i sa "njegovom kompatibilnošću sa principima iz Ugovora", prenosi Politico. Članice EU posebno su zabrinute zbog Komisijinog obećanja da će obezbijediti da Savjet i Parlament dobiju "jednak tretman" u zakonodavnom procesu. One smatraju da to ne treba da bude slučaj jer to "jasno pokazuju" osnivački ugovori EU koji Savjetu daju veća ovlaštenja nego Parlamentu.
Problem članicama EU je i veći uticaj europoslanika na međunarodne sporazume, posebno u svjetlu trgovinskog sporazuma sa južnoameričkom grupom Mercosur koji je Parlament odložio kada su prijestonice konačno postigle sporazum o kome se pregovaralo četvrt vijeka. Ako Parlament i Komisija ne izmjene "problematične" dijelove sporazuma, "Savjet zadržava pravo da preduzme sve odgovarajuće mjere kako bi odbranio svoje prerogative, uključujući pokretanje postupka pred Sudom (pravde EU)", najvišeg sudskog tijela bloka.
Briselski portal podsjeća da su jesenas, nakon devet mjeseci teških pregovora, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola i šefica Komisije Ursula von der Leyen potpisale tzv. okvirni sporazum o prirodi odnosa dvije institucije. Sporazum treba da bude ratifikovan na plenarnoj sjednici Parlamenta 9-12. marta i zatim potpisan od strane Komisije.
"Uvjeren sam u našu procjenu kompetencija i institucionalne ravnoteže i ne vidim nikakav razlog za zabrinutost u vezi sa potencijalnim postupkom pred Sudom pravde", rekao je za Politico vodeći pregovarač Parlamenta za sporazum sa Komisijom Sven Simon, inače predsjedavajući parlamentarnom odboru za ustavna pitanja.
Dodao je da je "žalosno" što su zemlje izgleda "sve više preokupirane institucionalnom odbranom, nacionalnim refleksima i proceduralnim sitnicama umjesto da se fokusiraju na našu zajedničku odgovornost da odlučno pokrenemo Evropu naprijed".
Savjet se u pismu protivi dijelu sporazuma kojim se Parlamentu omogućava da bude prisutan tokom međunarodnih pregovora. Kako se ukazuje, Ugovori "ne daju Parlamentu pravo konsultacija tokom pregovora već samo pravo na informisanje koje ne uključuje, niti opravdava učešće poslanika na koordinacionim sastancima".
Članicama EU ne sviđa se ni klauzula kojom se traži da Komisija dobije odobrenje Parlamenta prije privremenog stupanja na snagu trgovinskih sporazuma dok su još u fazi ratifikacije.
U dogovoru je i obećanje Komisije da će detaljno obrazložiti ako koristi član 122 Ugovora koji njoj i Savjetu omogućavaju da zaobiđu Parlament u vanrednim situacijama. Savjet smatra da će to biti miješanje u njegove prerogative i tako promijeniti institucionalnu ravnotežu. Članice tvrde da se pobrojanim stvara neravnoteža u srži zakonodavstva EU jer postoji opasnost da Komisija odstupi od svoje uloge neutralnog posrednika dajući Parlamentu "povoljniji položaj " u odnosu na Savjet kada je u pitanju pokretanje zakona.
Evroposlanik Simon odbacio je zabrinutost članica rekavši da novi tekst slijedi propise EU i "jača demokratsku odgovornost". "To nije pitanje institucionalnog rivalstva već stvaranja Unije koja je sposobnija, transparentnija i odgovornija prema građanima", rekao je Simon.
federalna.ba/Beta