CIK čeka na odluku Vijeća ministara-bez Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u pitanju primjena novih tehnologija

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Centralne izborne komisije BiH, kojim se, među ostalim, uvode specifične izborne tehnologije u izborni proces, mjesecima čeka na saglasnost Vijeća ministara. Iz CIK-a su još jednom pozvali nadležne da ovu tačku konačno uvrste u dnevni red i daju saglasnost na Prijedlog pravilnika. Uputili su apel i visokom predstavniku da se uključi u rješavanje ovog problema, jer u protivnom, ove zakonske odredbe neće biti implementirane.

Nove tehnologije trebale bi biti primijenjene već na narednim izborima, a svako dalje odgađanje davanja saglasnosti na pravilnik dovodi u pitanje realizaciju ovog posla. Iz Centralne izborne komisije BiH podsjećaju da su, nakon odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona BiH, dobili niz novih nadležnost, za koje ne postoje sistematizirana radna mjesta. Član CIK-a Suad Arnautović uvjerene je da je riječ o procesu koji je davno trebao biti okončan te upozorava:

„Dobili smo potpuno nove aktivnosti, jako velike aktivnosti, a broj ljudi koji je u sekretarijatu je isti ili je čak manji, jer je jedan broj kadrova napustio ovu instituciju, tražeći bolja zaposlenja, bolju plaću i tako dalje. Ako ovakvo stanje ostane, nisam siguran da ćemo moći implementirati ove odredbe na izborima 2026. godine.“

Da bi konkurs za nova radna mjesta bio raspisan, CIK mora imati usvojen pravilnik na koji Vijeće ministara mjesecima ne daje saglasnost. Zbog toga se postavlja opravdano pitanje da li se radi o političkoj opstrukciji i motivima, pogotovo ako znamo da su određene stranke u vlasti godinama protivnici uvođenja novih tehnologija. Arnautović naglašava da finansijske prepreke ne postoje:

„Osiguran je novac, što je jako važno. Mi smo 20. augusta dobili utvrđena sredstva koliko smo tražili u budžetu i prebačena su. Međutim, ostaje sad taj problem osoblja, kadrova koji će raditi, ostaje problem skladištenja specifične izborne tehnologije i naše postojeće arhive glasačkih listića materijala i na kraju, problem distribucije, odnosno transporta tog materijala prema izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica. Zadnji naš apel, nakon svega ostalog, bilo je i obraćanje čak visokom predstavniku s molbom da se i on uključi, jer je obećao da će se uključiti u vezi s rješavanjem tog problema.“

Član Centralne izborne komisije Vlado Rogić također poziva nadležne da daju saglasnost na ovaj pravilnik, koji je jedan od najvažnijih akata u radu CIK-a.

„Nije dovoljno, kada je u pitanju uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, samo izdvojiti novac. To je samo jedan mali segment. Da ne govorim svoje mišljenje o postupcima, koliko je sve ostalo potrebno, implementacija, živi rad na terenu i zalaganje djelatnika koji moraju zajedno s nama članovima provesti ovu aktivnost.“

Prema istraživanjima Koalicije "Pod lupom", 83 posto građana, neovisno u kojem dijelu države žive, žele uvođenje novih tehnologija, izjavio je PR Koalicije Hasan Kamenjaković. Međutim, bez novih zaposlenih koji će, prije svega, rukovati i primjenjivati nove tehnologije, ovaj proces je nemoguć:

„Činjenica jeste da je CIK BiH, kao organ koji je zadužen za provođenje i organizaciju izbora izrazito potkapacitiran, pogotovo kada govorimo u ovom nekom kontekstu u kojem trebaju zaposliti određene stručne kadrove, naročito IT sektor, da bismo imali sve aspekte koji se odnose na uvođenje izbornih novih tehnologija pokrivene. Zapravo je na Vijeću ministara da vidimo kako će odluku oni donijeti i da li će raditi u korist Centralne izborne komisije, a samim tim, u korist svih građana koji očekuju potpunu implementaciju novih tehnologija na svim biračkim mjestima za naredne izbore.“

Ukoliko Vijeće ministara ovaj dio posla ne završi na vrijeme, nije isključeno da intervenira i visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), koji je i nametnuo izmjene Izbornog zakona koje obavezuju CIK na uvođenje novih tehnologija te bi na taj način omogućio nesmetan rad Centralne izborne komisije BiH.