Hoće li gorivo pojeftiniti? Stručnjaci skeptični

Otvaranjem Hormuškog moreuza otvoreno je i pitanje hoće li i kada pasti cijene nafte i njenih derivata, budući da su trgovci, samo nekoliko dana po zatvaranju moreuza, podigli cijene. Ekonomski stručnjaci ipak nisu optimistični. Iako je cijena barela nafte pala, sve prognoze su da će uvećane cijene ostati iste za cijelu godinu. Na udaru je i poljoprivreda. U jeku sjetve, osim dizela, mineralna gnojiva poskupjela su za skoro 50 posto.

Cijena nafte vezana je uz svjetsku berzu, a njena vrijednost od jutros je 95,75 dolara po barelu. U BiH cijena naftnih derivata u blagom je opadanju, no i dalje je znatno viša nego samo prije dva mjeseca. Mjesta za optimizam baš i nema, tvrde ekonomisti. Cijena dizela iznosi 3,28 maraka po litru, a prema prognozama tako će i ostati bar do kraja godine.

„Neće se desiti pojeftinjenje nafte i naftnih derivata sve dok se ne potroše zalihe na benzinskim pumpama, ali već od naredne sedmice će biti reakcija na ove niže berzanske cijene. Dugoročno veoma je neizvjesna situacija, zavisi od kretanja, političkih, odnosno, da li ovo znači kraj krize, ali svakako da će se vjerovatno do kraja godine osjećati posljedice“, kaže ekonomski analitičar Damir Bećirović.

Ublažavanje posljedica rasta cijena više nije ekonomski, koliko politički problem jer nedostaje političke volje za odricanje od dijela prihoda na nivou države. Federalno ministarstvo trgovine ima pripremljen set alternativnih mjera poput ograničenja marži u veleprodaji, ali na cijenu energenata sama Federacija BiH ne može utjecati.

„Vlada je posvećena i sva ministarstva i kompletna Vlada Federacije ovom problemu i ono što se dešava u svijetu sigurno neće zaobići ni BiH, ali ćemo nastojati da našim građanima i privredi stvarno obezbijedimo najbolje moguće uslove“, naglašava Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

Ipak, uslovi nisu zadovoljavajući bar kada je u pitanju poljoprivreda. Resorno ministarstvo još nije objavilo nikakve mjere za ublažavanje trenutne situacije. Za 2026. godinu izdvojeno je 190 miliona maraka za ovaj resor, međutim Program za isplaćivanje poticaja poljoprivrednicima još nije usvojen.

„50% je skuplje mineralno gnojivo i problem je što ga nije bilo nabaviti, evo, sad otvorenjem tog moreuza moguće je da će biti, ali sve je to kasno, dok se završe sve te procedure, dok to stigne do ovamo, sjetva će biti završena po ovim uslovima kakvi su sad. Znači nikad skuplja, nikad teža, e takva će biti i žetva“, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poljoprivrednici nikakvu povratnu informaciju nisu dobili od resornog ministra Kemala Hrnjića, a nismo ni mi. Poskupljenje mineralnih đubriva imaće dvojak efekat: manje korištenje đubriva znači i slabiji urod, a u konačnici skuplji proizvodi u marketima.

„Mislim da bi generalno sve ovo moglo dovesti do neke vrste recesije, usporavanja ekonomskih aktivnosti, odnosno do pojave stagflacije što je najgora situacija u ekonomiji“, kaže Bećirović.

Inače BiH uvozi 90% svojih potreba za hranom. Uvozna roba sada dolaziti po mnogo većim cijenama. Još jedan inflatorni pritisak, uzrokovaće i pad realne vrijednosti novca koji će opet zahtijevati povećanje nadnice zaposlenima.

federalna.ba