Četiri decenije od ZOI u Sarajevu: Na Jahorini otvorena olimpijska izložba

Skijaška odijela iz vremena Olimpijskih igara održanih prije 40 godina u Sarajevu, autentična baklja, najstarija mapa Jahorine i mnogi drugi antikviteti izloženi su danas u polaznoj stanici gondole "Poljice" na Jahorini.

Izložba je otvorena povodom obilježavanja 40 godina od održavanja Olimpijskih igara u Sarajevu.

"Ponosni smo na našu bogatu historiju. Izložba predstavlja svojevrsnu šetnju kroz vrijeme. Naša historija ispričana je kroz svaki eksponat", poručeno je sa današnje izložbe.

Đorđe Kardum je ustupio većinu eksponata izloženih danas na Jahorini. Njegova kolekcija, koju je strastveno skupljao 15 godina, sadrži unikatne rekvizite i skijaška odijela iz vremena olimpijade.

"Već nekih 15 godina radim na prikupljanju arhivske građe i eksponata autentičnih iz tog doba. Velika mi je čast da smo na Jahorini uspjeli da organizujemo ovu jedinstvenu izložbu", rekao je Kardum za Anadolu.

Prikupio je različite predmete i stvari koje su bile dio organizacije ZOI '84 u Sarajevu.

"Tu su kompletne uniforme koje su korištene na dan otvaranja Olimpijade, kompletna skijaška oprema. Kupio sam 99 posto eksponata", dodao je Kardum.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić rekao je da treba nastaviti raditi na promociji ljubavi, pomirenja i poštovanja.

Na današnji dan prije 40 godina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Sarajevu, otvorene su 14. zimske olimpijske igre.

Sarajevo je od 8. do 14. februara 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija učestvovala je u organizaciji Olimpijade.

Na izgradnji objekata bila su angažovana preduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali i cijele Jugoslavije. Istovremeno svaka od RTV kuća iz republika bivše Jugoslavije, od Ljubljane do Skoplja imala je po jedno borilište koje je pokrivala.

Sarajevo je tada proživljavalo razvoj u svim sferama i stvorena je pozitivna društvena klima.

Ono po čemu će Olimpijske igre u Sarajevu ostati zapamćene je snijeg koji je pao noć pred svečano otvaranje. Učenici Prve i Druge gimnazije rukama su tada skidali snijeg sa stolica na stadionu Koševo, kako bi se otvorenje odvijalo bez problema.

Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu ukupno su koštale 141.647.000 dolara, a završene su sa suficitom od 12.000.000 dolara. To su bile prve Olimpijske igre završene sa suficitom. Sve prethodne su imale dugove i mnogi gradovi su imali poteškoće da pokriju troškove.

Sarajevske igre su po mnogo čemu tada bile rekordne. To su bile prve igre na kojima nije bilo bojkota Sjevernoatlantskog niti Varšavskog pakta, a bile su rekordne po broju zemalja učesnika.

Njih je pratilo oko dvije i po milijarde gledalaca u svijetu, bilo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, učestvovao je 2.691 sportista i trener, a pratilo ih je 7.825 novinara iz 760 redakcija.

Najuspješnije države bile su tadašnje Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrenih i šest bronzanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, deset srebrenih i devet bronzanih medalja).

federalna.ba/AA

Jahorina Olimpijske igre izložba