Češka je među razvijenim evropskim zemljama – zbog članstva u Uniji
Češka je jedna od zemalja koja uveliko koristi prednost članstva u Evropskoj uniji. Nakon ulaska u Uniju 2004. godine značajan je priliv stranog kapitala. Ekonomski rast ove zemlje utjecao je i na bolju poziciju u globalnim okvirima.
Ulazak je, osim teritorijalnog integrisanja, za Češku značio i otvaranje velikog tržišta, što je omogućilo ekonomski rast. Na porast ulaganja utjecala je cijena radne snage - znatno niža u poređenju sa drugim zapadnim zemljama. U benefite članstva u Evropskoj uniji Republika Češka se uvjerila korištenjem dostupnih fondova za javne investicije.
„Vidi se novac EU-a koji se koristi u transportnoj infrastrukturi, u autoputevima i željeznicama, novac korišten u izgradnji i rekonstrukciji škola - u svakoj sferi života. U narednim godinama, možda čak i u narednom finansijskom okviru, u narednih sedam godina, Češka Republika može postati neto doprinosilac budžetu EU-a, što će biti velika mentalna promjena za nas, iako ćemo dobijati novac kao i druge zemlje“, kaže Martin Ehl, urednik praškog dnevnog lista Poslovne novosti.
Dostupnost tržišta Unije bitan je faktor ekonomskog rasta većinski izvozno orijentisane Češke Republike. Da bi se ovaj trend zadržao, neophodno je prilagoditi poslovanje novim tržišnim zahtjevima, posebno u automobilskoj industriji, koja je među vodećim u Češkoj.
„Moramo se izboriti sa transformacijom naše ekonomije jer mnogo ovisimo o proizvodnji automobila, ali ne električnih vozila, već tradicionalnih automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Dakle, moramo se izboriti sa inflacijom kao i veliki broj zemalja u Evropskoj uniji. Moramo pronaći način da našu industriju učinimo konkuretnijom“, ističe Lukaš Kovanda, glavni ekonomist Trinity banke iz Praga.
U poređenju sa BiH, Češka ima znatno manju nezaposlenost – nešto više od 2 posto, ali i privredne mogućnosti, na šta je utjecao priliv stranog kapitala. Iz Češke više uvozimo nego što izvozimo robu tamo. Češki ulagači pokazali su zainteresovanost za zelenu energiju. U izradi je studija izgradnje velikog vjetroparka na području Hercegovine od 92 megavata MW.
„Ulaza Češke u EU, tj. NATO, 2003. i 2004. godine je bio signal koji je mnogim investitorima garantovao stabilnost i za uspostavu servisnih centara. Govorimo o industriji koja nosi oko 5 posto bruto nacionalnog dohotka Češke“, ističe Tarik Altumbabić, rukovodilac informacijskih tehnologija u Češko-bosanskohercegovačkoj privrednoj komori.
Upravo je u IT sektoru privredni potencijal koji BiH posjeduje, uvjeren je i Hadis Medenčević, Bosanac sa dugogodišnjom adresom u Češkoj i iskustvom u saradnji sa vodećim konsultantskim firmama: „Dugo godina Indija je bila veliki hit i mnogo stvari se radilo u IT-u tu zbog kvalifikovane i jeftine radne snage. Rumunija je bila hit isto tako, da bi se u zadnjih 7-8 godina taj sektor preselio u Srbiju, a onda i u BiH. Ja sarađujem sa dosta IT kompanija u BiH i znam da je kvalitet usluga fantastičan - nimalo ne zaostaje za standardima bilo gdje u svijetu“.
Altumbabić smatra kako je maksimum radnih mjesta u ovoj djelatnosti bio 60 hiljada i gradovi poput Sarajeva, Banje Luke, Mostara ili Zenice to mogu iznijeti.
Jedinstveno tržište Unije doprinijelo je ekonomskom zaokretu i dolasku stranih investicija, što Češku trenutno svrstava među razvijene evropske zemlje.
federalna.ba