Centralna banka BiH neće otplatiti dug i rizikovati vlastitu imovinu i platni promet zbog “Viaducta”
Da se ne smije pristati na “novi” prijedlog ministra finansija BiH Srđana Amidžića za rješavanje duga prema slovenskog kompaniji “Viaduct”, a koji je na posljednjoj sjednici prihvatilo Vijeće ministara preglasavanjem ministara iz reda bošnjačkog naroda, govori činjenica da je reagirala i Centralna banka BiH. U saopćenju za javnost navela je da je nezavisna institucija monetarne vlasti u Bosni i Hercegovini čija je misija očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti te da uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine ove državne institucije.
Nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu, kojim je predviđeno da dug iz arbitražnog postupka “Viaduct protiv BiH” bude plaćen iz dobiti Centralne banke BiH, reagirali su iz ove finansijske institucije.
“Uvažavajući novonastalu situaciju, a u skladu sa zakonskim normama i mandatom Centralne banke, uplata dijela čistog profita na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine neće biti izvršena sve dok postoji mogućnost ugrožavanja imovine i stabilnosti CBBiH, kao i monetarne i finansijske stabilnosti Bosne i Hercegovine.”
Podsjećamo, ministar finansija Srđan Amidžić predložio je da dug “Viaductu” bude isplaćen preraspoređivanjem dobiti Centralne banke BiH u ukupnom iznosu od 200 miliona KM. Za isplatu duga, prema njegovom prijedlogu, bilo bi izdvojeno nešto više od 110 miliona, dok bi ostatak podijelili entiteti, u omjeru dvije trećine za Federaciju BiH, a trećina za Republiku Srpsku.
Delegat u državnom parlamentu Šefik Džaferović smatra nedopustivo sramnom odluku Vijeća ministara BiH da država na ovaj način plaća dug koji je napravila Republika Srpska.
“Zadnji prijedlog, mogu reći sramni prijedlog, koji je ušao u nacrt ovoga budžeta da se od dobiti Centralne banke izdvoje sredstva i plati ova obaveza od otprilike 110 miliona konvertibilnih maraka. To znači da plati Bosna i Hercegovina, a obrazloženje je da je subjekt arbitraže, da je bila pasivno legitimirana. U javnosti nisam ništa čuo, pogotovo u proteklih mjesec dana, nikakve aktivnosti od Vijeća ministara usmjerene prema onome ko je stvarni dužnik, prema Vladi entiteta Republika Srpska.”
Bivši guverner Centralne banke Kemal Kozarić smatra da prebacivanje entitetskih dugova na državni budžet nije u skladu sa zakonskim mandatom Centralne banke te su realni rizici po monetranu, ali i fiskalnu disciplinu Bosne i Hercegovine. Upozorava da je Centralna banka “neovisna institucija, da nije nikakvo akcionarsko društvo i da ne mogu entiteti tek tako povlačiti sredstva”.
U slučaju pljenidbe imovine Centralne banke nastao bi haos, kaže Kozarić, jer nisu u pitanju samo zgrade.
“Sav platni promet južnog dijela BiH ide preko te glavne jedinice u Mostaru, sav platni promet sjevernom dijelu države ide kroz banjalučku glavnu jedinicu. Zgrada je najmanji problem, ali funkcije koje Centralna banka ima bile bi ugrožene. Stao bi život u Bosni i Hercegovini. Nastao bi haos.”
Ukoliko se hitno ova situacija ne riješi na način koji neće ugroziti kredbilitet Bosne i Hercegovine, može se lako doći u poziciju da se uruši stabilan kreditni rejting, a to znači poskupljenje kamatnih stopa, servisiranje redovnih međunarodnih obaveza, jedna finansijska nesigurnost.