Centar za autizam u Tuzli do kraja godine mogao bi primiti prve korisnike

Već 16 godina roditelji djece i osoba sa autizmom sa područja Tuzlanskog kantona čekaju da se u Tuzli otvori Centar za autizam. Ova ustanova, prva ovog tipa u Bosni i Hercegovini, na korak je do konačnog otvaranja. Provjerili smo šta će ustanova ovog tipa značiti i koliko je bitno formirati registar djece-osoba sa autizmom.

Autizam je i kada jedan roditelj šeta ulicom sa djetetom, a drugi ga mora vozilom pratiti u slučaju da se dijete počne buniti. Autizam znači provoditi vrijeme u kući, jer svaki izlazak predstavlja opasnost i traumu za dijete. Ovako život sa autističnom djetetom opisuje većina roditelja, istinskih boraca, kojima je svaki dan životni izazov.

“Ja sam otac 23-godišnjaka sa izraženim autoagresivnim ponašanjem, tako da smo trenutno zarobljeni u kući. Prije smo nekada izlazili šetali. Međutim, kada napravi ispad jednom, dva puta, poslije desetog puta vi nemate ni snage da ga izvodite”, govori Adnan Kešetović.

“Nailazite na nerazumijevanje, neshvatanje, odbijanje, osude... Ali ja to ne prihvatam. Ne pogađa me. Uvijek kažem - mom sinu nije ništa, on je dobar, on samo ima autizam i to je to”, kaže Merima Bostandžić.

16 godina traje borba roditelja da za njihovu djecu bude osigurana ustanova u kojoj bi imali adekvatnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Po svim pokazateljima, Centar za autizam u Tuzli, trenutno jedini ovog tipa u BiH, uskoro bi i zvanično trebao početi raditi.

“Ukoliko ne bude smetnji u pogledu saglasnosti za prijem stručnih radnika i ukoliko nas ne budu sprečavali administrativne procedure, eventualno žalbe, prigovori - mi se nadamo da neće - do kraja godine bismo mogli primiti prve korisnike”, ističe Emina Altumbabić, direktorica Centra za autizam ‘Meho Sadiković’ u Tuzli.

Bitno je, dodaju roditelji, formirati registar osoba sa autizmom. Na ovaj korak su se odlučili iz Udruženja roditelja djece-osoba sa autizmom Tuzla jer smatraju da broj od četrdeset četiri osobe koje imaju ovaj zdravstveni problem - nije tačan.

“Taj broj je sigurno veći. Taj broj se povećava iz dana u dan kako smo objavili javni poziv. Registar bi obuhvatao svu djecu, od uzrasta tri godine pa naviše. Trenutno najstariji član koga imamo je starosti 44 godine”, objašnjava Adnan Kešetović, potpredsjednik URDOSA.

Svaka osoba sa dijagnozom autizma je specifična, drugačija i ni za jednu nije ista terapija, pristup i način rada. Formiranje registra djece-osoba sa autizmom pomoglo bi radu instutucija koje pružaju pomoć osobama iz autističnog spektra, kao i Centru za autizam „Meho Sadiković“ u Tuzli. 

federalna.ba