Cenić: Posezati za ograničavanjem cijena, a nemati robne rezerve je suludo
Koliko i kako će novo geopolitičko i geoekonomsko preslaganje uslijed krize u Ukrajini utjecati na krhku bh. ekonomiju i rast cijena, pitanja su koja ovih dana postavljaju ekonomski stručnjaci, ali i građani. Mjesta za optimizam ima ako se ima u vidu da se u vremenu pandemija naša privreda dobro snašla, ali i činjenica da na tržišta Rusije i Ukrajine BiH godišnje izveze robe u vrijednosti od oko 117 miliona maraka, ponajviše farmaceutskih proizvoda. Promjena stope PDV-a ili zadiranje u fiskalnu i monetarnu politiku u ovom trenutku u BiH nisu preporučivi, upozoravaju stručnjaci. Nažalost, rast cijena je neminovan.
Ruska vojna intervencija u Ukrajini će, nema sumnje, uz političke izazvati i velike potrese u saobraćaju, privredi i ekonomiji Evrope, ali i svijeta. Šta čeka bh. ekonomiju?
„Mislim da u direktnom smislu neće mnogo utjecati na BiH. Radi se o oko 9,6 miliona koje izvozimo u Ukrajinu i oko 107 miliona koje izvozimo u Rusiju. U Rusiju uglavnom izvozimo farmaceutske proizvode, vrijedne 81 milion“, navodi Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Iako raste i uvoz, prije deset godina BiH je zabilježila izvoz od 7,8 milijardi maraka. Danas on premašuje 13 milijardi. Rast izvoza, nažalost, nije rezultat globalne izvozne strategije.
„Isključivo je to zbog firmi koje su u tim globalnim lancima dobavljača u metalnoj i elektro-industriji, automobilskoj industriji, industriji namještaja... Već je povećanje izvoza u odnosu na prošlu godinu od preko 30 posto“, ističe Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Od 13 milijardi maraka izvoza, BiH na tržište EU-a plasira čak 72 posto.
„Doći će sigurno do povećanja cijena i do narušavanja globalnog sistema snabdijevanja i zaista tu možemo očekivati posljedice u smislu rasta cijena“, dodaje Egrlić.
Šta činiti, opravdano je pitanje. Smanjenje akciza na gorivo je nedopustivo, upozorava struka, jer bi rezultiralo smanjenjem uplate PDV-a od čega bi najveću štetu opet imale lokalne zajednice. Promjenu stope PDV-a također ne podržavaju.
„Kod nas će i kifle biti fakturisane kao hljeb da bi se platila niža stopa. U ovakvim uslovima eksperimentisati s fiskalnom i monetarnom politikom ili posezati za ograničavanjem cijena, a nemati robne rezerve je zaista suludo i katastrofa“, upozorava ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
A robnih rezervi nema. Nakon što su uništene i otišle u stečaj u RS-u, iz ovog entiteta se traži 800 miliona maraka iz Centralne banke BiH za formiranje novih robnih rezervi.
„On traži da se razbije Valutni odbor, što bi bila katastrofa za BiH. Znači, mogli bismo tada da svi kupimo po jedan komad štrika i da se objesimo jer jedino u što ljudi ovdje vjeruju je ta valuta, stabilnost valute“, naglašava Cenić.
Kako bilo, cijene će rasti. Građanima će biti sve teže, privrednici će, kao i do sada, sami tražiti nove načine poslovanja u aktuelnim prilikama, a političari će, i dalje, ili raditi za druge, ili populističkim prijedlozima, umjesto kvalitetne strategije, sve podrediti novim izborima i novim foteljama.
federalna.ba