Odluka Vlade RS-a o raspodjeli PDV-a: politikanstvo, ekonomija ili osveta?
Sve je tamnije u RS-u. Ekonomska dubioza pa spašavanje jednih - na račun drugih. Ne smiruju se tenzije u vezi s raspodjelom sredstava od PDV-a prema kojoj će sredstava Banjaluke i Bijeljine biti usmjerena manje razvijenim opštinama. Šta se krije iza poteza vlasti - razum i ekonomija ili politička osveta? Pitanja koja građane Bijeljine baš i mnogo ne interesuju, ako novca za projekte ne bude. Za sutra su najavljeni i protesti.
Zvanični narativ vlasti kaže da je cilj odluke smanjenje ekonomskih razlika između razvijenih i nerazvijenih lokalnih zajednica. Međutim, analitičari ocjenjuju da se iza ovog poteza krije mnogo više od ekonomske logike.
“To je politička odluka, politikanstvo. Mogla je i Vlada RS-a dio sredstava odvojiti za te namjene, kao i Kabinet predsjednika RS-a od svog budžeta, koji je sada povećan za dodatni 21 milion i iznosi 77 miliona. Mogao je iz tog budžeta jedan dio ići manje razvijenim opštinama u RS-u, kojih ima 35”, kaže savjetnik gradonačelnika Bijeljine Radiša Petrović.
“Ključno je pitanje otkud 35 razvijenih opština u RS-u? One nisu nerazvijene unazad godinu, niti su zato krivi Banjaluka i Bijeljina. Ova vlast je pokazala da nema načina da sprovodi adekvatnu ekonomsku politiku kako bi RS bila ravnomjerno razvijena, ali istovremeno je pokazala svoj osvetnički kapacitet prema građanima i Banjaluke i Bijeljine”, ističe poslanica SDS-a u NSRS-u Mirjana Orašanin.
Odluka dolazi u trenutku kada se ekonomija suočava s dugogodišnjim izazovima. Podaci su zabrinjavajući, a nova odluka bi mogla dodatno narušiti budžetsku stabilnost dva najveća grada u RS-u.
“Vlada je tokom prethodnih godina vodila politiku zaduživanja i od PDV-a najprije vraćala spoljni dug. Sve lokalne zajednice u RS-u, i razvijene i nerazvijene, od 2011, zaključno sa 2024, izgubile su milijardu i 160 miliona prihoda od PDV-a, i to samo na ime vraćanja spoljnog duga od sredstava PDV-a. A lokalne zajednice niti utiču, niti su mogle uticati na odluke o zaduživanju, niti ih ko pita u vezi s tim. A to se direktno odražava na njihove prihode”, objašnjava Orašanin.
“Bijeljina će ovom odlukom ostati bez dodatnih 3,1 milion KM kada se uzme plan budžeta za 2025. Ta sredstva se ne oduzimaju od gradonačelnika niti njegovog kabineta, nego od svih naših sugrađana”, poručuje Petrović.
Hoće li Banjaluka i Bijeljina zaista platiti cijenu političkih nesuglasica s trenutnom vlašću ili je riječ o opravdanoj ekonomskoj reformi? Jedno je sigurno – građani ovih gradova, na kraju, snose posljedice:
“Nije dobra odluka, ne može biti dobra nikako!”
“Treba i Bijeljina da pokaže solidarnosti, nisu oni sasvim u pravu, treba tu neki kompromis naći.”
“Svima nam uzimaju, nema šta.”
Da li će se nerazvijene opštine zaista razviti ili će se ova mjera pretvoriti u novu rundu političkog prepucavanja - vrijeme će pokazati. Dok čekamo odgovore, građani ostaju ti koji plaćaju cijenu – i to iz sopstvenog džepa.
federalna.ba