Čelnici EU uz Zelenskog na vanrednom samitu

Čelnici država članica Evropske unije okupit će se danas na vanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da donesu prve kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti. Na sastanak je pozvan i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji će se uključiti putem video-veze.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Evrope, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila jučer. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu.

-"O sigurnosti ovisi naša sloboda"-

"Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i o čemu zavisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu", napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Evropa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

-Sredstvima bi se financirali projekti od kojih bi sve članice imale koristi-

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u odbranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebaju doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.

Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protivzračne i protivraketne odbrane, topničkih sistema, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sistema za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

-"Možemo stvoriti fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura"-

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala odbrambena industrijska baza. Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u budžetima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da budžetski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za odbranu.

"Ako države članice povećaju troškove za odbranu za prosječno 1.5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine", rekla je von der Leyen.

Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi, kao i izuzeća od budžetskih pravila, mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i time blokira prijedlog. Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u odbranu.

-Kohezijska sredstva bi se mogla koristiti za odbrambene projekte-

Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke odbrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture, kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.

U međuvremenu, Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o podršci Ukrajini. Na jučerašnjem sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za odbranu nemaju primjedbi. U jednom od nacrta zaključaka pominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini.

Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu pomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit danas mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.

federalna.ba/Hina