CBAM nije armagedon već prilika da budemo konkurentni na tržištu Evropske unije

Urednica Lejla Hodžić

Ova 2026. privodi se kraju, primjena CBAM-a je u toku, a naredne godine stiže taksa na naplatu. Primjenom Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljika – CBAM-a, od 1. januara počela je primjena finansijske faze spomenutog mehanizma, prema kojem    Bosna i Hercegovina mora platiti taksu za izvoz robe s visokim emisijama stakleničkih plinova. Taksu na emisije ugljendioksida uplaćuju direktno u budžet Evropske unije za izvoz električne energije, čelika, željeza, aluminija, cementa, vještačkog gnojiva i vodonika.

Zašto je BiH u kategoriji za plaćenje CBAM-a ?
Sabina Šahman-Salihbegović, sekretarka Federalnog ministarstva okoliša i turizma

- Mi smo zajedno sa ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa već prije par godina počeli ovaj proces. Formirana je radna grupa gdje su predstavnici ministarstva energije oba entiteta i ministarstva okoliša oba entiteta napravili tu mapu puta, uz podršku Evropske unije i njihovog projekta. U njoj su definisane sve aktivnosti koje bi se trebale sprovoditi vezano za regulativu za donošenje zakona, pravnih akata i na nivou države i na nivou entiteta. Federacija je dala pozitivno svjetlo što se tiče mape puta.

Imamo čak i zaključak Vlade Federacije BIH, međutim Republika Srpska nikada nije dala pozitivno mišljenje vezano za tu mapu i ta mapa puta nikada nije usvojena. U međuvremenu mi smo krenuli da radimo zakone na nivou entiteta, i Republika Srpska i Federacija u onom dijelu koji se tiče naših operativnih nadležnosti a naš zahtjev, Federacije BIH je da se treba donijeti zakon na državnom nivou koji će riješiti ta pitanja koja se tiču međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. Međutim Republika Srpska nije tog stava i obrazlažu da se na taj način prenosi nadležnost okoliša sa entiteta na nivo države. To traje već par godina. Mi se stalno sastajemo i uvijek imamo različite stavove, – kaže Sabina Šahman Salihbegović.

Adem Bureković energetski stručnjak ističe kako treba razdvojiti CBAM za industriju i elektroenergetski sektor:

- Kada gledamo strukturu sektora u CBAM-u shvatamo da je elektroenergetski sektor  tu uljez. Naime kad dođe do plaćanja, kada dođe do kupovine CBAM certifikata, od februara 2027 godine  kupujemo za 2026. godinu. Koristimo je u proračun očekivanih troškova, ne neke faze in factore za sve sektore osim za električnu energiju. Za električnu energiju kao proizvod ide 100% plaćanje odmah od 2026 godine i to je ono što je do sad izdvojilo električnu energiju. Najviše na udar doveo je i veoma visoki koeficijent emisije ugljen dioksida za električnu energiju koji nam je dodijelila Međunarodna agencija za energiju i koji koristimo trenutno evo za proračun emisija koji iznosi 1148 kg ugljen dioksida po megavat satu. Vi to kad ubacite u računicu shvatite da vam je onda trošak za CBAM certifikate koji će uvoznik deklarant kupac dakle te električne energije platiti jednak tržišnoj cijeni električne energije.Tako da ako izvozimo za 80 ili 90 EURA po megavat satu,u nekim periodima taj isti megavat sat je dodatno opterećen sa 86 EURA vezano za CBAM certifikate dakle 86 EURA po megavat satu, e to nije realno da bude emisioni faktor za fosilna goriva dakle za električnu energiju i toga smo svi svjesni jer ubija se, ide karbonizacija energetska efikasnost. Dakle sve ono što mi radimo po pitanju energetske i zelene tranzicije ne dolazi do izražaja. Evropska komisija razmatra trenutno da to bude miks kao emisioni faktor za električnu energiju ako opet koristimo onaj od Međunarodne agencije za energiju onda bi trošak po megavat satu za CBAM certifikate bio oko 55 EURA, što je otprilike nekih 30-ak eura manje za svaki megavat sat koji isporučimo. Bitno je samo da kažemo da smo na projektu koji je bio pod nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine, i to ministarstvo je sprovelo taj projekat, pripremili metodologiju za proračun neemisionih faktora elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini i ponosan sam da imamo nešto što rijetko ko u regionu ima na državnom nivou. To je metodologija koja je otišla na na pregled Sekretarijatu Energetske zajednice i dobili smo pozitivan signal i na kraju je ona  usvojena u Vijeću ministara. Po toj metodologiji mi imamo izračunate emisione faktore na mjestu potrošnje električne energije za električnu energiju za neke mjere energetske efikasnosti pa tada recimo računamo za neke, neko smanjenje emisija ugljen dioksida. Godišnja ušteda, recimo ako budemo koristili te emisione faktore, bi bila oko 13 miliona EURA znači na nivou jedne godine za izvoz-uvoz električne energije. A ako pričamo, šta je sa ostalim sektorima, ostali sektori i ekipa iz Udruženja termoenergetičara u Bosni i Hercegovini je generalno stava da CBAM nije nikakav armagedon već je to jednostavno mehanizam odnosno propis Evropske unije koji mi trebamo shvatiti kao priliku da budemo konkurentni na tržištu Evropske unije a ne nešto što je Ključ u bravu bosanskohercegovačkim kompanijama – kaže inžinjer Adem Bureković.

Energetski stručnjak Meho Kulovac kaže da ne postoji spisak industrijskih kompanija koje podliježu plaćanju CBAM-a, ali iz pet sektora biće na izvjestan način pogodjeni oni koji rade sa čelikom, aluminijem.

-Bosanskohercegovačke kompanije ne plaćaju CBAM, neće ni Brisel ni bilo koja firma ili neko ministarstvo ili fond u Evropskoj uniji ispostaviti fakturu jednoj kompaniji u Bosni i Hercegovini i reći ti moraš da platiš toliko EURA po toni CO2,  to plaćaju uvoznici u Evropsku uniju koji kupuju robu, materijale van Evropske unije tako da to je bitno naglasiti. Stvarno bih volio da svi slušaoci to čuju. Dakle mi nismo neko ko plaća, međutim lijepo to reče Adem, sad je to način poslovne politike tih kompanija. Teško da će neko ko je dosad u Evropskoj uniji kupovao neki proizvod po nekoj cijeni, ako on bude oporezovan da ostavi da istu cijenu plaća našem proizvođaču u BiH. Tako da će vrlo vjerovatno biti određena prelivanja odnosno smanjenja cijena koju bi ljudi kupci željeli u Evropskoj uniji da plate našem bosanskohercegovačkom proizvođaču. To je sada stajalište pregovora između naših proizvođača i kupaca u Evropskoj uniji. Imamo određeni broj kompanija koje imaju firme u Hrvatskoj,  Sloveniji,  to su sada pitanja, da vide stvari kako pozicionirati, kako odraditi da budu i dalje konkurentne na BiH i na Evropskom tržištu. Veliki izazov jeste. Dijelim mišljenje da je CBAM neki porez i Evropska Unija je ovo odradila jednostavno da zaštiti svoju proizvodnju da ne bude da prebacuje se proizvodnja iz Unije u prvu susjednu zemlju na granice Evropske unije-ističe inžinjer Meho Kulovac .

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.