Burić u Plenumu: Historija kod nas nije znanost, nego vaspitna disciplina
"Historija kod nas nije znanost, nego vaspitna disciplina", istakao je Ahmed Burić, pisac i novinar, u Plenumu.
"Kod nas se ljudi utjeruju u laži zbog toga da se ne živi normalno. Mi nikad nismo prošli prosvjetiteljstvo. Mi imamo jednu tešku muku borbe s činjenicama. Onda smo, s druge strane, imali jednu redukcioniziranu povijest u kojoj nisi smio pitat ni šta su Srbi sve podnijeli da bi stvorili jednu Jugoslaviju, zašto su rasturili Jugoslaviju, zašto su Bošnjaci morali iseliti iz Sandžaka u '60-im, kako su Hrvati bili podijeljeni između sebe i šta su im učinile te godine nezavisne države Hrvatske. Dakle postoji cijeli jedan set tabua na koje vi niste mogli odgovarati. Univerzalno je to laganje za neke male interese skupine ljudi koja se dogovaral sve vrijeme tog rata '90-ih. Oni su sve vrijeme vrlo dobro se razumjeli oko toga kad su trebali zajedno ići i u Pariz i u Ženevu i u Vašington. Nije tu niko ustajao i pravio nekakve principijelne aktove. Nego su se jednostavno složili svaki put kad su mogli i kad nisu dovodili u pitanje svoju vlast. Mi ovdje još uvijek nismo pogledali ni u ogledalo ni jedne druge u oči i misli da sa ovim političkim strukturama i nećemo."
Nemanja Dević, doktor istorijskih nauka i naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, smatra da bi bilo važno da se čuje glas i drugih generacija.
"Da čujete glas predstavnika drugačijih struktura. Ovdje je problem što mi govorimo o republikanskim vrijednostima, a mi manje više imamo monarhije. Nasljedne monarhije gdje imate kontinuitet ljudi na vlasti i po nekoliko generacija. to nije samo slučaj u Bosni i Hercegovini. Mislim da takve primjere možete da pronađete i u Srbiji i u Hrvatskoj. Da su ljudi iz ranijih bezbjednosnih struktura prelazili u diplomatiju, kasnije u biznis, pa njihova djeca ponovo u obrazovanje, visoko obrazovanje, politički život, itd. Dakle, ja sam jedan od zagovornika da nam je potreban diskontinuitet sa tim lošim vrijednostima, ali te promjene neće same od sebe doći i u tom smislu vrlo je važno stvoriti jedan pozitivan ambijent."
"Ja nažalost ne mislim da ćemo mi doskora moći riješiti probleme koji su ove godine sa muralima u Beogradu i Zagrebu doživjeli jednu novu kulminaciju, a bome i sa ponovljenim tipom obilježavanja i komemoriranja događaja koje smo vidjeli u Hrvatskoj. To je godinama isto i baš zato što je isto ja ne vidim nijedan segment gdje se to počinje mijenjati. Isto je i kod reforme pravosuđa, zdravstva, školska. Negdje je sistemska greška", zaključio je Tvrtko Jakovina, historičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Cijelu emisiju Plenum pogledajte OVDJE.
federalna.ba