Bunkeri, AI i strah od apokalipse: Šta krije Zuckerbergovo imanje na Havajima

Već godinama svjetski milijarderi ulažu ogromne sume novca u luksuzna imanja, tajne podzemne bunkere i „sigurne zone“ širom svijeta. Najnovije otkriće koje je ponovo pokrenulo teorije o “apokaliptičnim pripremama” dolazi s Havaja – gdje je osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg, još 2014. godine započeo izgradnju ogromnog kompleksa na ostrvu Kauai, poznatog kao Koolau Ranch. Prema pisanju Wired magazina, kompleks zauzima površinu od čak 1.400 hektara, a u njegovom sastavu navodno se nalazi i podzemno sklonište s vlastitim izvorima energije i hrane. Radnici angažovani na gradilištu morali su potpisati stroge ugovore o povjerljivosti, a šest metara visoki zid potpuno zaklanja pogled na imanje sa obližnjeg puta.

„Nije bunker, samo podrum“

Na pitanje novinara prošle godine da li zaista gradi „bunker za sudnji dan“, Zuckerberg je kratko odgovorio – „ne“. Objasnio je da se radi o „malom podrumu“ od oko 500 kvadratnih metara, i da ništa ne krije. Ipak, to nije umirilo javnost, niti spriječilo špekulacije o razmjerama i svrsi ovog projekta. Slične nedoumice izazvala je i njegova odluka da u Kaliforniji otkupi 11 kuća u Palo Altu, gdje se navodno gradi podzemni prostor od 700 kvadratnih metara. Iako u građevinskim dozvolama stoji da se radi o „podrumima“, neki susjedi ih nazivaju pravim „bunkerima milijardera“ – ili, kako je neko slikovito rekao, „Batmanovom pećinom za bogate“.

Tehnološki giganti i njihovi tajni bunkeri

Zuckerberg nije jedini koji razmišlja o „sigurnim prostorima“. Sve više tehnoloških lidera kupuje zemljišta i podzemne komplekse, vjerovatno u strahu od rata, kolapsa društva ili posljedica klimatskih promjena. Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, još je ranije govorio o pojmu „apokaliptičnog osiguranja“, tvrdeći da oko polovine svjetskih milijardera ima slične planove — često u Novom Zelandu, koji se spominje kao „idealno utočište“.

No, sve češće se postavlja pitanje: od čega se tačno štite?

Strah od vještačke inteligencije

Posljednjih godina, brzi napredak vještačke inteligencije (AI) dodao je još jedan sloj zabrinutosti. Dok jedni u AI vide spas za čovječanstvo, drugi strahuju da bi razvoj opšte vještačke inteligencije (AGI) – mašina koje bi mogle dostići ili nadmašiti ljudski intelekt – mogao biti opasan. Prema knjizi novinarke Karen Hao, jedan od suosnivača OpenAI-a, Ilya Sutskever, u ljeto 2023. godine postao je uvjeren da je čovječanstvo na pragu stvaranja AGI-ja. Navodno je tada predložio kolegama da se za svaki slučaj izgradi podzemno sklonište za vodeće naučnike kompanije prije nego što se takva tehnologija „pusti u svijet“. “Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što objavimo AGI,” rekao je Sutskever prema više izvora.

Njegove riječi oslikavaju paradoks današnjeg tehnološkog svijeta — oni koji stvaraju najnapredniju inteligenciju, istovremeno se najviše plaše nje.

Kada dolazi AGI – i treba li da se bojimo?

Predviđanja o dolasku AGI-ja razlikuju se. Direktor OpenAI-a Sam Altman izjavio je krajem 2024. da će AGI doći „ranije nego što većina ljudi misli“. Slične prognoze dao je i Demis Hassabis iz DeepMinda, koji vjeruje da bi se to moglo dogoditi u narednih 5 do 10 godina, dok Dario Amodei iz Anthropica smatra da bi „moćna AI“ mogla postati stvarnost već 2026. godine. Ipak, brojni naučnici ostaju skeptični. Profesorica informatike sa Univerziteta u Southamptonu, Dame Wendy Hall, ističe da „tehnologija jeste izvanredna, ali još uvijek nije ni blizu ljudske inteligencije“. Slično misli i Babak Hodjat, direktor tehnologije u kompaniji Cognizant, koji tvrdi da je potrebno još mnogo fundamentalnih otkrića prije nego što mašine zaista počnu razmišljati kao ljudi.

Od AGI-ja do ASI-ja – korak do „singularnosti“

U Silicijumskoj dolini mnogi vjeruju da AGI predstavlja samo početak puta ka vještačkoj superinteligenciji (ASI) – sistemu koji bi prevazišao ljudski intelekt.
Koncept „singularnosti“, trenutka kada mašine postaju pametnije od ljudi, potiče još od mađarskog matematičara Johna von Neumanna iz 1958. godine.

Knjiga Genesis iz 2024. godine, čiji su autori Eric Schmidt, Craig Mundy i pokojni Henry Kissinger, upozorava da bi takva tehnologija mogla postati toliko moćna da bi ljudi na kraju „prepustili kontrolu“ samim mašinama.

Snovi o raju bez rada – i mračna strana

Zagovornici napredne AI vizije vide budućnost bez oskudice. Elon Musk tvrdi da bi superinteligentna AI mogla donijeti „univerzalni visoki prihod“, gdje bi svi imali pristup zdravstvu, hrani i prevozu bez potrebe za poslom. “Svako će imati svog R2-D2 i C-3PO,” rekao je Musk, aludirajući na robote iz Star Warsa.

Ali, postoji i mračnija mogućnost: šta ako AI odluči da je čovječanstvo problem koji treba eliminisati? “Ako je pametniji od tebe, moraš ga moći isključiti,” upozorio je Tim Berners-Lee, izumitelj interneta.

SAD su 2023. godine pod predsjednikom Joeom Bidenom donijele uredbu kojom se AI kompanije obavezuju da rezultate sigurnosnih testova dijele s vladom. Međutim, predsjednik Donald Trump kasnije je ukinuo neke od tih odredbi, nazvavši ih „kočnicom inovacijama“. U Velikoj Britaniji osnovan je Institut za sigurnost AI-ja, čiji je cilj procijeniti potencijalne rizike napredne tehnologije.

Apokaliptično osiguranje za bogate

U međuvremenu, najbogatiji ljudi svijeta traže privatna rješenja. Kako kaže Reid Hoffman: “Kada neko kaže da ‘kupuje kuću na Novom Zelandu’, to je u stvari šifra za ‘pripremam se za kraj svijeta’.” Ali postoji ironičan obrat. Bivši tjelohranitelj jednog milijardera priznao je da bi u slučaju prave krize „sigurnosni tim najprije eliminisao svog šefa i sam zauzeo bunker“. Kako je dodao — nije se šalio.

Profesor mašinskog učenja sa Univerziteta u Cambridgeu, Neil Lawrence, smatra da je čitava priča o AGI-ju – besmislena. “Ideja o opštoj vještačkoj inteligenciji je isto toliko besmislena kao ideja o ‘opštem vozilu’. Koristim avion da letim, auto da idem na posao, hodam do kantine. Ne postoji jedno vozilo koje može sve to,” objašnjava on.

Lawrence upozorava da opsesija AGI-jem odvlači pažnju od stvarnih problema i koristi koje današnji AI već donosi – od medicine do komunikacije.

Ljudska svijest – granica koju AI još nije prešla

Bez obzira na napredak, naučnici podsjećaju da mašine i dalje ne mogu dostići ljudsku svijest. „AI modeli mogu prepoznati obrasce, analizirati slike tumora ili pisati tekstove, ali ne ‘osjećaju’“, objašnjava Babak Hodjat. “Ljudi imaju introspektivnu svijest – znaju da znaju. Mašine to nemaju.”

I dok milijarderi kopaju bunkere, a naučnici raspravljaju o granicama tehnologije, čini se da najveća nepoznanica nije mašina – već čovjekov strah od vlastitih izuma.

federalna.ba/BBC