Brodovi ratne mornarice Njemačke prošli kroz Tajvanski moreuz
Dva broda Ratne mornarice Njemačke su danas proplovila kroz Tajvanski moreuz prvi put poslije više od dvije decenije.
Kina samtra Tajvan dijelom svoje teritorije, a proplovljavanje kroz njega smatra provokacijom.
Da bi osporile kineske tvrdnje, Sjedinjene Države i njihovi saveznici, uključujući Australiju, Kanadu, Veliku Britaniju i Francusku, redovno su tamo obavljali "operacije slobodne plovidbe", ploveći kroz moreuz da bi se naglasilo da su to međunarodne vode.
"Signal je veoma jednostavan, međunarodne vode su međunarodne vode" rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius novinarima u Berlinu.
Ministarstvo odbrane Tajvana potvrdilo je u objavi na mreži X da su fregata "Baden-Wuerttemberg" i pomoćni brod "Frankfurt am Main" prošli kroz moreuz sa sjevera na jug, i da je tokom plovidbe "situacija ostala normalna".
Kina koja često oštro reaguje na američke ratne brodove koji prolaze kroz moreuz, bila je "donekle smirenija" u svom odgovoru.
Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning rekla je novinarima da za Peking "pitanje Tajvana nije pitanje slobode plovidbe, već pitanje koje se odnosi na suverenitet i teritorijalni integritet Kine".
Ona je rekla da se Kina, iako poštuje prava na plovidbu svih zemalja, "čvrsto protivi provokacijama koje ugrožavaju suverenitet i bezbjednost Kine u ime slobode plovidbe".
Evropska unija je prije tri godine počela novu strategiju za Azijsko-pacifički region sa ciljem jačanja ekonomskih, političkih i odbrambenih veza.
Dio toga je usmjeren na unapređenje pomorske bezbjednosti i obezbjeđivanje bezbjedne plovidbe morskim putevima.
Kina skoro svakodnevno šalje ratne avione i ratne brodove u blizinu Tajvana u namjeri da zastraši građane i degradira odbranu ostrva.
Kao odgovor, Tajvan je produžio vojni rok na godinu dana, gradi podmornice i uvozi sofisticiranu novu vojnu opremu iz SAD.
Većina Tajvanaca podržava nezavisnost svog ostrva, koje se odvojilo od Kine usred građanskog rata 1949. godine, kada su tamo pobjegli politički protivnici komunističke vlasti u Pekingu.
federalna.ba/Beta-AP