Brodolom u Grčkoj: Osumnjičeni krijumčari uhapšeni, potraga nastavljena

Grčke vlasti uhapsile su devet osoba osumnjičenih za krijumčarenje ljudi za koje se vjeruje da su upravljali prenatrpanim ribarskim brodom koji je potonuo uz obalu u srijedu. Radi se o jednoj od najgorih katastrofa na Mediteranu posljednjih godina.

Operacija potrage u tragediji u kojoj je, kako se sumnja, poginulo na stotine, trebalo bi da se nastavi do petka ujutro, naveli su vladini izvori. Do sada je potvrđeno 78 smrtnih slučajeva, ali grčka policija vjeruje nakon iskaza svjedoka o tome da je u spremniku bilo i do 100 djece, da se čak 500 osoba vodi kao nestalo.

Šanse za izvlačenje potopljenog broda bile su male, rekli su izvori, jer je područje međunarodnih voda gdje se incident dogodio duboko. Šanse da se pronađe još preživjelih su "minimalne", rekao je penzionisani admiral grčke obalske straže Nikos Spanos za nacionalnu televiziju ERT. „Ovakve stare ribarske brodove smo već viđali iz Libije. Uopće nisu sposobni za plovidbu. Pojednostavljeno rečeno, to su plutajući kovčezi.”

U četvrtak navečer, Skai TV je izvijestila da je devet osoba osumnjičenih za krijumčarenje - svi muškarci - egipatskog porijekla osumnjičeno da su organizirali ilegalno putovanje stotina ljudi iz Libije u Italiju, nakon što su prvo krenuli iz Egipta.

"Oni su u pritvoru i pojavit će se pred lokalnim sudom", rekao je za Guardian Nikos Alexiou, portparol obalske straže Grčke. “U pritvoru ih čuva obalska straža u Kalamati.”

Javni tužilac će vjerovatno podnijeti nekoliko optužbi protiv te grupe, uključujući i onu za masovno ubistvo. Lokalni mediji navode da kapetan broda nije bio među njima i da se pretpostavlja da je poginuo kada je brod potonuo.

U četvrtak uveče, hiljade demonstranata okupilo se u Atini i sjevernom gradu Solunu, zahtijevajući ublažavanje migracijske politike Evropske unije kako bi se spriječila još jedna tragedija. Grupa demonstranata u glavnom gradu bacala je petrol bombe na policiju koja je odgovorila suzavcem.

U Kalamati su demonstranti marširali ispred skloništa za migrante. „Krokodilske suze! Ne paktu EU o migracijama”, stajalo je na jednom transparentu.

Tokom posjete Kalamati u četvrtak, Alexis Tsipras, koji je bio premijer od 2015. do 2019. na vrhuncu evropske migracijske krize, rekao je „Imigracione politike koje Evropa slijedi godinama pretvaraju Mediteran, naša mora, u vodene grobove .” Tsipras, sada lider opozicije, je dodao: „Kakav protokol ne zahtijeva spašavanje ljudi sa preopterećenog broda koji će potonuti?“

Pod svojom konzervativnom vladom koja je bila na vlasti do prošlog mjeseca, Grčka je zauzela oštriji stav prema migracijama, gradeći ograđene kampove i pojačavajući graničnu kontrolu. Zemljom trenutno upravlja privremena administracija do izbora 25. juna.

Glasnogovornik grčke vlade Ilias Siakantaris rekao je za Reuters da je najveći izazov za pogranične države EU "iznalaženje sveobuhvatnog rješenja EU o migracijama i azilu koje poštuje međunarodno pravo i inkluzivni humanizam".

Ujedinjene nacije su od 2014. registrovale više od 20.000 smrtnih slučajeva i nestanaka u središnjem Mediteranu, što ga čini najopasnijim migrantskim prelazom na svijetu. Grčke vlasti kritizirane su što u srijedu nisu poduzele akciju kako bi spasile migrante, uprkos tome što je brod obalske straže satima pratio brod noć prije nego što je potonuo. Grčki zvaničnici su tvrdili da su migranti u više navrata odbijali pomoć i insistirali da nastave put Italije. Međutim, mreža aktivista izjavila je da su u isto vrijeme primili ponovljene pozive u pomoć s broda.

Grčka obalska straža je navela da je obaviještena o prisustvu broda kasno ujutro i da su helikopterskim izviđanjem uočili da "plovi na stalnom kursu" u 18 sati. Nešto kasnije, grčki zvaničnici za potragu i spašavanje rekli su da su satelitskim telefonom dobili nekoga na brodu, koji je više puta rekao da su putnicima potrebna hrana i voda, ali žele da nastave put Italije.

"Bio je to ribarski brod prepun ljudi koji su odbili našu pomoć jer su htjeli da odu u Italiju", rekao je portparol obalske straže Nikos Aleksiu za Skai TV. “Ostali smo pored njega u slučaju da zatreba naša pomoć, koju su oni odbili.”

Dostavni brodovi su isporučivali zalihe i posmatrali brod do srijede rano ujutro, kada je korisnik satelitskog telefona prijavio problem s motorom. Otprilike 40 minuta kasnije, prema saopštenju obalske straže, migrantsko plovilo počelo se silovito ljuljati, a potom je i potonuo.

Vršilac dužnosti grčkog ministra za migracije Daniel Esdras rekao je za TV stanicu ERT da će Grčka razmotriti zahtjeve preživjelih za azil, ali da će oni koji nemaju pravo na zaštitu biti vraćeni kući.

Najsmrtonosnija migrantska tragedija u Grčkoj dogodila se u junu 2016. godine, kada je najmanje 320 ljudi navedeno kao mrtvo ili nestalo u potonuću broda u blizini Krita.

Privremena vlada u Grčkoj proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost, a izborna kampanja je suspendovana uoči otvaranja birališta 25. juna.

federalna.ba/The Guardian