Brisel: Novi šef OHR-a trebao biti iz Evropske unije

Da li će na mjestu visokog predstavnika biti italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi ili Francuz Rene Troka (Troccaz) te kakvu politiku će donijeti Šmitov (Schmudt) nasljednik, pitanja su koja dugo izazivaju interes političkih i diplomatskih krugova. Redovan sastanak ambasadora zemalja članica Vijeća za implementaciju mira, ipak, nije donio konačnu odluku. Za vršitelja dužnosti visokog predstavnika imenovan je amerikanac Luis Krišok (Louis Chrischok) koji će na dužnosti biti najkasnije do 14. jula. Američka i evropska vizija OHR-a jasno je postavljena, ali se konsenzus i dalje traži. Iz Brisela je poručeno da bi novi šef OHR-a trebao biti iz Evropske unije i usmjeriti BiH ka evropskom putu.

Međunarodna zajednica imenovala je privremenog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Amerikanca Luisa Krišoka nakon što nije postignut dogovor o trajnom nasljedniku Kristijana Šmita (Christian Schmidt). Odluka dolazi nakon višesedmičnih neslaganja SAD-a i evropskih država oko izbora novog visokog predstavnika. Obje strane čvrste su u svojim stavovima. Luis Krišok vršit će dužnost najkasnije do 14. jula kada bi Vijeće za implementaciju mira trebalo imenovati novog visokog predstavnika:

„Počastvovan sam povjerenjem koje mi je ukazao Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira. Provodit ću ovaj mandat u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir i ovlaštenjima povjerenim visokom predstavniku. Nastavljamo se fokusirati na očuvanje mira i stabilnosti te pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kao i na osiguranje potpunog poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.“ 

Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju prijedlog da visoki predstavnik bude italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, dok članice Evropske unije, naročito Francuska i Njemačka, te Velika Britanija, smatraju da bi to trebao biti francuski diplomata Rene Troka, a Krišok je treći kandidat i moguće kompromisno rješenje koji bi zadovoljio interese obe strane. Kaja Kalas, potpredsjednica Evropske komisije, kazala je da Unija radi na pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja:

“Nadamo se i radimo na EU kandidatu za novog visokog predstavnika. Ako želimo vidjeti okončanje međunarodnog nadzora, najbolji način da to uradimo jeste da imamo ograničen mandat, a što je potrebno i zbog tema koje se tiču EU integracija. Bilo je mnogo dobrih kandidata i ovo je način na koji u Evropskoj uniji radimo. Imamo mnogo kandidata, ali radimo na pronalaženju jednog koji bi odgovarao svima.”

I na domaćoj političkoj sceni, kao i obično, stavovi su različiti. Šef bh. diplomatije Elmedin Konaković smatra da je Ured visokog predstavnika obavezan na očuvanje mira:

“Ono što je za nas najvažnije jeste da se jasno definiše pozicija i uloga OHR-a. Dalji status OHR-a koji je, moram reći, nažalost, još uvijek potreban BiH. Evo, baš zbog ovih situacija o kojima smo govorili, mogućnosti blokada, mogućnosti stranog malignog utjecaja i drugih negativnih posljedica, nama OHR-a još uvijek treba. Uslovi 5 plus 2, koji su propisani za zatvaranje OHR-a, nisu ispunjeni, na njima treba još uvijek raditi, ali očekujemo da dođu političari koji su spremni raditi istinski na ispunjavanje ovih uslova.”

Istog je stava i Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH:

“Bosna i Hercegovina treba visokog predstavnika, treba visokog predstavnika sa punim ovlaštenjima, sa bonskim ovlaštenjima, bez ograničenja mandata, jer međunarodna zajednica nije završila svoj posao u Bosni i Hercegovini, koji je predviđen Dejtonskim mirovnim sporazumom.”

Donedavni lider bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, zbog nepoštovanja odluka dosadašnjeg visokog predstavnika u BiH, osuđen je na kaznu od godinu dana zatvora, koju je otkupio, i šest godina zabrane političkog djelovanja, nakon čega je morao da se povuče sa mjesta predsjednika RS-a. Ipak, čini se da stav nije promijenio:

“Dosadašnji visoki predstavnici unijeli su mnogo nereda i narušili odnose. Krajnje je vrijeme da se Bosna i Hercegovina oslobodi tutorstva. Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika.”

Iz Republike Srpske većinom iste reakcije. Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, kazao je da Vijeće za implementaciju mira nije dejtonsko tijelo:

“PIC nije dejtonsko tijelo. PIC je ad hok jedno tijelo, političko tijelo. On je samo manifestacija snage i sile, onih koji smatraju da mogu da gaze međunarno pravo. PIC sam po sebi nije dio međunarnog prava i ne samo da nije nego je gaženje međunarnog prava.”

Iz Vijeća za implementaciju mira su poručili da će privremeni visoki predstavnik imati sve potrebne ovlasti da osigura stabilnost i da reaguje u slučaju ugrožavanja odluka donesenih u okviru Dejtonskog sporazuma. Ovim potezom međunarodna zajednica pokušava izbjeći institucionalni vakuum u jednoj od ključnih funkcija za političku stabilnost Bosne i Hercegovine, a pregovori o trajnom rješenju su nastavljeni, uz, kako smo i navikli, politička previranja na domaćoj političkoj sceni.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.