"Braneći svoje pravo da bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu"

Ukrajina obilježava Dan nezavisnosti, a u službenoj posjeti ovoj zemlji borave predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović. Jučer su se sastali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a danas prisustvuju Trećem summitu Krimske platforme. Na summitu se prisutnima obratio i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić, čiji govor prenosimo u cjelosti.

"Kao predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čast mi je sudjelovati na Trećem summitu Krimske platforme, i sa ovog mjesta poslati jasnu i nedvosmislenu poruku potpore ukrajinskom narodu u borbi za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, što, naravno, uključuje i Krim. Krim je Ukrajina! 

Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorija. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini, prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i ona kulturološka - pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njezinih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na tisućugodišnju povijest postojanja bosanske državnosti.

Čak su i okolnosti agresije na Ukrajinu i moju zemlju slične. U veljači 1992. godine, bosanskohercegovački građani su glasali na referendumu birajući neovisnu i suverenu, multietničku, demokratsku, europsku Bosnu i Hercegovinu. Taj demokratski izražaj volje velike većine građana moje zemlje dočekan je agresijom, etničkim čišćenjem, logorima, genocidom u Srebrenici, opsadom glavnog grada Sarajeva.

Dok smo pratili događaje u Kijevu krajem 2013. i početkom 2014. godine, kada su demokratskim putem Verkhovna Rada i građani Ukrajine jasno poslali poruku da žele svoju zemlju iščupati iz vazalskog odnosa prema Rusiji, te je usmjeriti ka slobodnom dijelu svijeta i Europskoj uniji, pribojavali smo se sličnog scenarija koji smo iskusili dvadeset godina ranije - ilegalne agresije i pokušaja aneksije suverenog ukrajinskog teritorija. Ova djela bila su jasno kršenje člana 2. Povelje Ujedinjenih naroda, Helsinškoga završnog akta, kao i Sporazuma o prijateljstvu između Rusije i Ukrajine.

Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilо je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u veljači 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, podčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju.

Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti temeljne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredljivost državnih granica, kao i politička neovisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu obrane tih temeljnih principa. Stoga moramo biti glasni i jasni u potpori Ukrajini i osuđivanju agresora. 

Hvala vam za pozornost. Slava Ukrajini!“

federalna.ba