Bosanska Krupa zatvara deponiju Meždre – Vlaški do, Bužim i Cazin traže rješenje

Općine Bosanska Krupa, Bužim i grad Cazin od 2006. godine otpad odlažu na zajedničkoj deponiji Meždre – Vlaški do, koja, iako ne ispunjava propisane odredbe, jedna je od uređenijih u ovom kantonu. Zbog straha da ova deponija, na kojoj se otpad odlaže neadekvatno, ugrožava zdravlje građana, Općinsko vijeće Bosanske Krupe odlučilo ju je zatvoriti, a susjednim su općinama dali svega 60 dana da iznađu drugo rješenje.

Nova većina u Općinskom vijeću Bosanske Krupe, koju predvode Pomak i SDA, odlučila je zatvoriti ovu deponiju nakon 16 godina rada da bi spasila zdravlje svojih mještana. Smatraju da se otpad odlaže nepropisno, na trusnom tlu i bez plana otpadnih voda.

„Svi zakoni prirode nam govore da se već godinama slijevaju u Unu u kanjonu, a onda ta Una prolazi kroz Bosansku Krupu, tu se kupaju naša djeca, ona je okosnica našeg turizma, odnosno to je ta ljepotica kojom se mi svi dičimo“, kazala je SDA-ova vijećnica Vildana Jogić.

POMAK-ov vijećnik Jasenko Šertović ističe: „Ovdje nema otplinjivača, to je ekološka bomba, nema sistema odvodnje“.

Načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović (SDP) ne podržava stav vijećnika i smatra da se ovakve odluke trebaju ozbiljnije pripremati: „Nije tu bilo ni dogovora ni koordinacije. Radilo se mimo stručne službe i organa uprave. Mogu reći da smo dovedeni pred svršen čin jer je ovo prije svega krupski problem“.

Bužim i Cazin imaju rok od 60 dana da iznađu novu lokaciju za odlaganje otpada.

„Mi ćemo ponijeti odgovornost za Cazin. Ići ćemo korak više da to prilagodimo uvjetima jer mi možemo iznaći rješenje“, kaže Sedin Šišić, direktor JKP Čistoća Cazin.

Problem je, međutim, što su u postojeću lokaciju uložena značajna sredstva.

„Od 2013. do sada Grad Cazin je izdvojio naknadu za korištenje ovog javnog dobra - preko 550.000 KM. U isto vrijeme smo uložili u održavanje deponije preko 900.000. U dokumentaciju i zajedničke projekte - preko 320.000. To su ogromna sredstva koja smo mi već uložili“, ističe Šišić.

Za zatvaranje je potrebno šest miliona maraka plus još tri miliona za otvaranje centra za reciklažu na ovoj ili nekoj drugoj lokaciji.

„Ja se ovim problemom bavim 12 godina - sad nam je samo ostalo da nađemo deset miliona maraka“, dodaje Halitović.

Sredstva za sanaciju ove deponije mogu se dobiti samo iz međunarodnih fondova, a za to su preduvjet građevinske dozvole. Za to nam je, pak, potrebna politička sloga, koje, nažalost, nemamo.

federalna.ba