Borzan: Na lažna sniženja naišlo 72 posto hrvatskih građana

Čak 97,6 posto građana u Hrvatskoj kupuje na sniženjima, a 72 posto naišlo je na lažna sniženja, kazala je u ponedjeljak europarlamentarka Biljana Borzan, predstavljajući rezultate istraživanja o iskustvima hrvatskih građana tokom sezonskih sniženja.

Prema njenom istraživanju iz 2025. godine, kako je navela, 97,6 posto hrvatskih građana kupuje na sniženjima, najčešće odjeću i obuću, hranu i bijelu tehniku. Međutim, čak 72 posto ispitanih kazalo je kako je naišlo na lažna sniženja, a uprkos evropskim i nacionalnim pravilima o oglašavanju sniženja preko 91 posto ih je bilo razočarano sniženim nakon što je ušlo u trgovinu.

"Građani jako vole kupovati na sniženjima i zato je izuzetno važno da ona budu poštena, da budu zaista prava sniženja, a ne prijevara potrošača", kazala je te poručila građanima da prate cijene i prijavljuju lažna sniženja.

Navela je kako se kod sniženja vrlo često u izlogu oglašava totalna rasprodaja, 70 posto sniženja, a onda kad se uđe u trgovinu vidi se da je snižena jedna ili dvije stvari na taj postotak, a ostalo za 10 do 20 posto.  

Upozorila je i kako se velike prijevare događaju online, te je Evropska komisija (EK) pretraživanjem 16.000 web trgovaca utvrdila da svako četvrto sniženje krši online propise. Na razini EU-a, kako je navela, 61 posto građana tvrdi da je naišlo na lažna sniženja. Građani se žale i na influencere koji ne označuju da im je plaćeno reklamirati neki sadržaj, a 78 posto kupaca se žali da je dizajn online trgovina takav da ih navodi da odaberu opciju koja nije najpovoljnija za njih.

Tu prednjači online trgovine odjećom Shein koji ima trostruko više manipulativnog dizajna poput lažnih tajmera, lažne hijerarhije ili skrivanja važnih informacija dizajnom nego Asos, a višestruko više nego Zara ili H&M, kazala je Borzan.

"Svjesna sam da su našim ljudima zbog visokih troškova života web trgovine poput Temua i Sheina privlačne, ali želim da znaju kako je većina istraživanja pokazala kako su njihovi proizvodi često puni opasnih kemikalija i nisu sigurni“, istaknula ja Borzan.

Navela je primjere istraživanja iz Danske koja su pokazala kako 86 posto testiranih jakni kupljenih preko Temua ima štetne kemikalije, a isto toliko igračaka nije u skladu sa sigurnosnim standardima. U Poljskoj je primjerice 57 posto testirane odjeće imalo štetne metale kao olovo, kobalt i nikal, a u Italiji se pak pokazalo kako 87 posto testirane kozmetike ima netočne liste sastojaka ili rok trajanja.

Borzan je istaknula kako je Hrvatska i dalje na evropskom dnu prema poštivanju prava potrošača.

Građani, kako je rekla, najviše povjerenja imaju u potrošačka udruženja, a za razliku od ostatka Evrope gdje državne institucije uživaju 61 posto povjerenja, tek 31 posto hrvatskih građana misli da će im država zaštiti potrošačka prava.

"Porazna je i razina poznavanja potrošačkih prava, gdje 56 posto građana ima jako nisko znanje o svojim pravima, a samo 17 posto dobro poznaje svoja prava“, kazala je Borzan.

Naglasila je i kako je potrebno više tržišnih inspekcija te veće ovlasti Evropskoj komisiji u slučaju prekograničnih prevara internetskih divova.

federalna.ba/Fena